Levy: Evropa se treba ugledati na mudrost zvanu Sarajevo

Svjetski poznati filozof, pisac i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, Bernard Henry-Levy, objavio je autorski tekst u uglednom američkom "Huffington Postu" u kojem je iznio ocjene da se današnja Evropa, koja raspravlja o problemu identiteta i sve većem trendu mržnje prema doseljenicima, a posebno prema Romima, treba ugledati na "mudrost zvanu Sarajevo", prenosi Anadolu Agency (AA).

"Prije 10 godina sam, na zahtjev tadašnjeg predsjednik Francuske Jacquesa Chiraca, predvodio delegaciju Francuske na sahrani Alije Izetbegovića. Boravio sam u Sarajevu i tom prilikom održao govor. Pred okupljenima narodom, Alijinim najbližim saradnicima, porodicom, sinom Bakirom i pred građanima Sarajeva, govorio sam o ličnosti i djelu pobjedničkog lidera rata u BiH. Opisao sam ga kao pravnika, naučnika i blagog čovjeka, koji se našao u velikoj kataklizmi koju nije želio. Opisao sam ga kao čovjeka koji je postao spasilac Bosne koja se nalazila agoniji", napisao je Henry-Levy.

Bernard Henry-Levy je u tekstu prenio svoja sjećanja iz vremena kada je Alija Izetbegović tražio da međunarodna zajednica pomogne da se Bosna i Hercegovina i Sarajevo odbrane od srpske agresije.

"Sjećam se kada je Jacques Chirac posjetio Sarajevo, u ljeto 1995. godine, samo nekoliko sati prije početka zračne intervencije na koju je Bosna čekala tako dugo. Tada je Alija rekao francuskom predsjedniku: 'Kada su Amerika i Velika Britanija pomogle Francuskoj u borbi protiv nacizma, tada su francuska vojska i njezin general Leclerc oslobodili grad. Zar ne bi i sada saveznici Bosne trebali dozvoliti 'bosanskom Leclercu' da okonča opsadu Sarajeva?", naveo je francuski intelektualac.

Levy spominje i sastanak Izetbegovića sa tadašnjim francuskim predsjednikom Francoisom Mitterrandom na kojem je predsjednik predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine tada održao lekciju o evropskom građanstvu.

"Alija je bio veliki Evropljanin, čak i onda kada je Evropa ostavila i izdala Bosnu. On nikada nije ostavio svoju verziju snova Milosza, Patocka i Biboa. Sjećam se ručka sa Francoisom Mitterrandom, koji nije mogao shvatiti kako je jedan Srbin, Jovan Divjak, mogao biti u ulozi branitelja Sarajeva. Tada mu je Alija održao snažnu lekciju o kozmopolitizmu i evropskom građanstvu", napisao je Henry-Levy.

Francuski filozof se, također, prisjetio i jedne prilike kada se predsjednik Izetbegović naljutio, jer su njegovi saradnici tražili da se Bošnjaci povuku u srednju Bosnu.

"Dva poslanika iz njegove partije ljutili su se što je Evropa izdala Bosnu i željeli su da se Bošnjaci povuku u 'malu Bosnu' u kojoj bi živjeli samo Bošnjaci. Alija je tada odgovorio da će učiniti sve da izbjegne takvo nešto, jer bi, prema njemu, to bio poraz i povlačenje. Tada je rekao: 'Sve dok sam živ, Bosna će ostati Bosna; država raznih naroda u kojoj se prepliću kulture i vjere'. To je osnova svega: ljepota ideje da je Bosna zemlja svih njezinih građana čiji put je Evropa”, piše on.

Mišljenja je da je Alija Izetbegović bio čovjek koji je ''praktikovao i zalagao se za ideju srednjeg i umjerenog islama'' koji je otvoren prema svim dobronamjernim idejama i mišljenjima.

"Alija je bio čovjek koji je zagovarao i praktikovao srednji islam. Nije želio međunarodne trupe koje su željeli neki od njegovih saradnika. Smatrao je i bojao se da bi one otvorile vrata Iranu, ali i liderima te zemlje", naveo je Henry-Levy.

On se u svome tekstu prisjetio se i momenata kada je Izetbegović imao sastanak sa papom Ivanom Pavlom II koji su organizirali Gilles Hertzog i sam Levy.

"Nakon sastanka u Vatikanu rekao nam je: 'Razgovarali smo o Bogu, ali i o vragu, o nedokučivoj enigmi vraga. Da li Sveti otac shvata da je Sarajevo trenutno svjetska prijestolnica bola i vraga? Vjerujem mu i pozvao sam ga da dođe u Sarajevo", piše ugledni mislilac.

Dotakao se i svoga prvog sastanka s Alijom Izetbegovićem, 19. juna 1992. godine, kada je predsjednik BiH prekao Levya uputio pismo francuskom predsjedniku Mitterrandu.

"U pismu je napisao: 'Mi smo kao geto u Varšavi. Hoće li Varšava još jednom biti ostavljena da umre?'. Izabrao je najsimboličnije i najfascinantnije scene iz sudbine i historije jevrejskog naroda; slike patnje i otpora jevrejskog naroda u Evropi. Ova njegova ideja je tako daleko od ideje sukoba civilizacija. I kakav sada, čak i danas, bolji argument trebate da je Alija simbol prosvijećenog islama za kojim mi danas snažno tragamo. Svi oni koji su danas u Francuskoj i Evropi opsjednuti identitetom i koji zbog nekoliko Roma žele mijenjati politiku imigracija, nisu obratili dovoljnu pažnju na mudrost zvanu Sarajevo", konstatira u zaključku svoga teksta objavljenog u  "Huffington Postu" Hercegovine Bernard Henry-Levy.