Kemal Kurspahić: Šta je nama Obama?

Piše: Kemal Kurspahić za slobodnaevropa.org

Ove nedjelje sam u svojim virdžinijskim novinama objavio "pismo uredniku" koje mi je poslao blizak poznanik: 98-godišnji Bob Sajmon (Simon), naširoko poznat i poštovan kao osnivač Restona, grada u kojem je ugodno "živjeti, raditi i i igrati se".  Sajmon je 1964. godine, od svog dijela nasljeđa od porodične prodaje kultnog njujorškog Karnegija (Carnegie Hall), kupio zemljište u okolini Washingtona na kojem je počeo podizati grad u kojem će na američkom tlu presaditi trgove, fontane, galerije, pozornice, kafane ... kakve je nosio u sjećanjima sa svojih evropskih putovanja i studija.

"U Restonu ništa nije novo" - zna reći posjetiocima iz svijeta koji pored ostalog dolaze i na "urbanističke ekskurzije" da vide prvo američko naselje iz mašte. Obavezno im u tim susretima pokazuje Lake Anne, dio Restona oko jezera, gdje i sam živi u stanu na vrhu višespratnice s kojeg se pruža pogled na dobar dio naselja koje je osnovao i podizao: naselje Lake Anne građeno je po uzoru na gradić Portofino na italijanskoj obali.

Kao urednik novina koje pokrivaju i taj njegov grad, uvijek se radujem našim ručkovima uz čašu vina u nekom od restorana na obali jezera, u kojima razmjenjujemo razmišljanja o zajedničkim lokalnim i globalnim temama. Ovog puta, Sajmon mi piše "pismo uredniku", pozivajući svoje sugrađane - među kojima uživa veliko poštovanje - da obavezno iziđu na predstojeće izbore za koje, s autoritetom 98-godišnjaka, kaže kako su "važniji od bilo kojih izbora u njegovom sjećanju".

On ih poziva da glasaju za Obamu čijem je izboru za predsjednika prije četiri godine i sam doprinio, pored ostalog i tako što je organizovao aukciju umjetničkih radova čiji je sav prihod priložio za Obaminu kampanju. U pismu objavljenom u ovonedjeljnim novinama Sajmon kaže kako su Obamini principi "dobri za ljude u našoj zemlji i bitno se razlikuju od principa njegovih protivnika". U te principe "dobre za ljude i zemlju" Sajmon ubraja obrazovanje koje će omogućiti svakom djetetu da ostvari svoj potencijal ; progresivnu poresku politiku; socijalno staranje koje će odražavati starenje stanovništva, potrebe za finansijskom podrškom najugroženijima i zdravstvo u kojem nikome neće biti uskraćena pomoć zato što ne može platiti uslugu.

Mitt Romney (Foto: arhiv)

Povodom američkih izbora, u zemljama širom svijeta - a u našim podnebljima posebno u protekle dvije decenije - tradicionalno se postavlja i pitanje: a šta taj američki izbor, ovog puta između aktuelnog demokratskog predsjednika Baracka Obame i republikanskog kandidata Mitta Romneya, može značiti za nas? Iako će Amerikanci "u utorak poslije prvog ponedjeljka u novembru", ovog puta 6. novembra, glasati prvenstveno rukovođeni vlastitim ekonomskim interesima i prioritetima - među kojima su zapošljavanje, poreska politika, socijalno staranje, zdravstvo i školstvo - u kampanji i njenim odjecima nezaobilazna je i spoljna politika.

Balkan i Bosna i Hercegovina neće biti značajnije prisutni u izbornoj kampanji, suviše je drugih izazova da bi se Washington značajnije posvetio regionu u kojem je već presudno doprinio okončanju ratova, ali neće ga ni zanemariti jer je suviše investirano u mir da bi se moglo stajati po strani u slučaju njegovog ogrožavanja. Što se Balkana tiče to upućuje na kontinuitet američke podrške evropskim perspektivama regiona.

Na širem međunarodnom planu - Romney napada Obamu za "odsustvo američkog liderstva" u svjetskim poslovima i posebno zbog toga što je "dozvolio" da poslije obećavajućeg "arapskog proljeća" u nekim od zemalja u kojima se ono desilo na vlast dođu pripadnici ili simpatizeri radikalnih islamističkih pokreta i što navodno nema rezolutan odgovor na iranski nuklearni program. Ovih dana je rekao: "Imali smo jednog ubijenog ambasadora. Imamo člana Muslimanskog bratstva izabranog za predsjednika Egipta. Dvadeset hiljada ljudi je ubijeno u Siriji. Imamo previranja u Pakistanu i, naravno, Iran koji je sve bliži kapacitetu da proizvede nuklearno oružje".

Obama je ove nedjelje imao priliku da odgovori na tu kritiku u govoru na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Rekao je kako događaji iz prošle dvije nedjelje nalažu pošteno razmatranje napetosti između Zapada i arapskog svijeta:

"Kao što ne možemo riješiti svaki problem u svijetu, Sjedinjene Države nisu, i neće, diktirati ishod demokratske tranzicije u inostranstvu i ne očekujemo od drugih država da se slažu sa nama o svakom pitanju" - rekao je američki predsjednik podsjećajući kako su Tunižani, Egipćani i Libijci prvi put nakon više decenija mogli da glasaju za nove lidere u izborima koji su bili uvjerljivi, otvoreni i fer. Osvrnuo se i na izraelsko-palestinski problem rekavši kako je "put težak ali je cilj jasan - bezbjedna jevrejska država Izrael i nezavisna prosperitetna Palestina".

Obamin tim će u završnici izborne trke među uspjehe svakako uvrstiti i okončanje rata u Iraku i pripreme za okončanje intervencije u Afganistanu a na uobičajeno predizborno pitanje, je li vam bolje nego prije četiri godine,senator i bivši predsjednički kandidat Džon Keri (John Kerry) je na nacionalnoj konvenciji demokrata rekao: "Pitajte Osamu bin Ladena je li njemu bolje nego prije četiri godine" - potcrtavajući tako Obamine zasluge i na osjetljivom terenu nacionalne bezbjednosti.