Je li vrijeme da Bosanci dobiju predstavnika u vrhu države?

Radiosarajevo.ba
Je li vrijeme da Bosanci dobiju predstavnika u vrhu države?
Foto: Radiosarajevo.ba / Zgrada Predsjedništva BiH u Sarajevu

Dok se bližimo kraju kampanje za Opće izbore 2018. godine, analizirajući upućene poruke kandidata i stranaka, stavove i promišljanja analitičara, eksperata, građana, domaće i međunarodne javnosti uopće, ali i neke naznake promjena ukupne političke paradigme u našoj zemlji, čini nam se važnim naglasiti jedno značajno pitanje – je li vrijeme da građani Bosne i Hercegovine, uključujući i one koji sebe, prije svega, vide Bosancima, dobiju svojeg predstavnika u vrhu države?

Piše: Faruk Vele

Zarobljena u daytonskom okviru, omeđena etno-nacionalnim ekskluzivitetima, Bosna i Hercegovina je u poratnim godinama zanemarila, i bezmalo ugušila, glas jednog značajnog dijela svojih građana.

Iznuđeni Komšić

Građani to prepoznaju i traže izlaz ćorsokaka. Nije zato čudo da pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourg nalazi više od 800 apelacija u kojima najčešće upravo Bosanci i Hercegovci tvrde da su žrtve povrede prava i sloboda garantiranih Konvencijom, i to upravo od njihove države!? Među tim pravima je i pravo da budu birani.

Slučajevi "Sejdić i Finci", "Pilav" i drugi govore da se suočavamo s jednim diskriminatorskim sistemom kojeg valja iz korijena mijenjati.

Mnogo jasnije, ali iz jednog drugog ugla, to pokazuje "slučaj" Željka Komšića. Analiziramo li višemjesečne debate u vezi s imenom osnivača DF-a, vidjet ćemo da je značajan dio građana Bosne i Hercegovine evoluirao u svojim stavovima, prepoznavajući u građanskom poimanju bosanskohercegovačke politike izlaz iz začaranog kruga podivljali nacionalnih politika.

Moralo bi to biti prepoznato i u formiranju neke buduće vlasti, jer se slične poruke, dileme, ali i rješenja, mogu iščitavati i u stavovima kandidata Građanskog saveza, SDP-a, SBB-a, Naše stranke i drugih, koji svoju politiku grade na suprotstavljanju nacionalističkim mantrama, otvarajući prostora
jednoj drugačijoj BiH. Na koncu, nije li i sam Bakir Izetbegović podsjećao ovih dana na riječi rahmetli Alije Izetbegovića, svojeg oca, da svi trebamo i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, ali malo više Bosanci?

Jer, budući svaki nacionalizam završava u nacionalnoj državi (prof. dr. Ivo Banac), država BiH je ponovo na udaru agresije nacionalističkih koncepata koji žele da je razbiju i, u najboljem slučaju, svedu na povijesnu zemljicu Bosnu, kako je to još 1991. godine zamislio dr. Franjo Tuđman, prvi hrvatski predsjednik, napominjući da oni koji su za državu BiH, ne mogu ništa učiniti kada se "spoje hrvatske i srpske škare".

Tako se danas ta ista BiH pokušava izvući iz smrtonosnog zagrljaja Tuđmanovih i Miloševićevih nasljednika, onih koji je vide kao malu Jugoslaviju i žele joj namijeniti istu krvavu sudbinu nekadašnje velike države.

Prepoznaje to demokratski svijet. Važnost građanskog koncepta u BiH odavno je uvidjela administracija Sjedinjenih Američkih Država i na njemu principijelno insistira. Njemačka, također, snažno traži da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) grupe i kao takav primjenjiv je u većini država.

Zagreb se, primjerice, žestoko usprotivio tome, nalazeći za to sagovorike ne samo u Banjoj Luci, već i u Beogradu i Moskvi. Sve to je dovelo do hrvatskog zahlađenja odnosa sa zvaničnm Berlinom, a BiH pred izazove novih komšijskih ataka, čemu ponajviše možemo svjedočiti ovih dana uskočkim upadima u našu zemlju.

Može li Željko Komšić biti izraz tog građanskog koncepta, predstavnik Bosanac i Hercegovaca i neke nove države BiH?

Svilen gajtan

Bivši predsjednik FBiH Svetozar Pudarić, koji se i sam suočio s činjenicom nemogućnosti kandidiranja za srpskog člana Predsjedništva BiH, primijetio je da "ma koliko izbor bio iznuđen okolnostima, danas biti čovjek znači dati svoj glas Željku Komšiću".

U njemu se danas na nevjerovatan način prepoznaje širok spektar glasača iz svih društvenih krugova i slojeva, koje, suprotno od bilo kakvih ideoloških, nacionalnih ili regionalnih podjela, ujedinjuje samo jedno – interes države BiH.

Izbor Komšića nije produkt bilo kakve želje bošnjačkog nacionalizma da Hrvatima nameću njihove predstavnike, kako to tvrde iz Središnjice HDZ-a i Zagreba, već žestok odgovor na etnonacionalne koncepte oličene u politici Dragana Čovića i Milorada Dodika. Na sasvim konkretne politike koje, a to je i pravosnažnom međunarodnom presudom potvrđeno u Hagu, pripadnike drugih zajednica dehumaniziraju, a potom šalju u logore, etnički čiste i ubijaju.

Da se Dragan Čović nije vratio na koncept Herceg-Bosne u kojem selami braću Bošnjake, a grli se sa Darijom Kordićem koji je dao spaljivati bošnjačku djecu, Komšić bi političku karijeru okončao već prije nekoliko godina.

Nije zato čudo da uz Komšića danas pristaju isti oni koji su se u Mostaru 1993. godine suprotstavili agresiji i jednom novom obliku fašizma. Oni koji su miljama daleko od bilo čega što bi se moglo percipirati kao bošnjački nacionalizam. Čak i oni koji nisu simpatizirali Komšića! Na koncu, ime samog Komšića nije bitno koliko ono što on danas predstavlja i vrijednosti za koje se bori.

Zato bi, bez obzira na ishod, nedjeljnog glasanja i rezultata Željka Komšića, u BiH u narednim godinama morala biti izvršena najprije temeljita promjena Ustava BiH, a potom i Izbornog zakona. Ne na način kako to HDZ BiH i Zagreb žele, instalirajući gotovo rasističko rješenje, već na principu interesa svih građana BiH.

Ali i na tekovinama modernog svijeta i obaveza poštivanja prava i sloboda garantiranih Konvencijom i njenim protokolima u Bosni i Hercegovini koja je nastala već stupanjem na snagu Ustava Bosne i Hercegovine 14.12.1995. godine.

U tom smislu, razumnim se čine i prijedlozi da se broj članova Predsjedništva BiH u perspektivi dobije i četvrtog člana Predsjedništva BiH. Taj četvrti član kolektivnog šefa države mogao bi biti upravo Željko Komšić ili čovjek koji dijeli slične vrijednosti. Tako bi se izbjegao i argument onih koji na stol vade priču o Komšiću, a ispod stola kriju loše namjere prema državi BiH.

Značajan broj građana BiH tako bi dobio svoj glas, a država stabilnost i zlatni glas za spas od etno-nacionalističkog svilenog gajtana.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije