Ivan Trajković: 'Chat GPT' - računari koji misle

Radiosarajevo.ba
Ivan Trajković: 'Chat GPT' - računari koji misle
Foto: Privatni album / Ivan Trajković i vještačka inteligencija

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Nova vrsta vještačke inteligencije, zapravo softver koji može da imitira razgovor sa pravim čovjekom, za manje od dva mjeseca je donio pravu računarsku revoluciju.

Piše: Ivan Trajković, za portal Radiosarajevo.ba

Parlamentarna skupština Vijeća Europe podržala prijem Kosova, evo kako je glasala BiH

Parlamentarna skupština Vijeća Europe podržala prijem Kosova, evo kako je glasala BiH

Nazvan 'Chat GPT', on je projekat nezavisne fondacije Open Ai. Iako je i do sada postojalo na desetine tzv. 'Chatbot' softvera na Internetu, po prvi put se desilo da 'virtuelni mozak' može davati savjete, pisati recepte za nova jela, pomagati u popravci automobila, ili čak napisati cijele računarske programe u kompjuterskom jeziku po izboru. I sve to - izuzetno dobro, a u nekim slučajevima i daleko bolje od čovjeka!

Čipovi koji mogu da uče

Oblast vještačke inteligencije se razvija već pola vijeka, još od šezdesetih godina. Iako je do sada nebrojeno puta bila prikazivana u naučno-fantastičnim filmovima i serijama, malo ko je očekivao da će Ai (Artificial intelligence, veštačka inteligencija) moći da dosegne način na koji ljudi razmišljaju.

Naime, glavni problem su veze neurona u mozgu, kojih ima na milijarde, a koji, u zavisnosti od situacije, mogu gotovo istovremeno da 'rade' na rješavanju nekog zadatka. Iako su medicina i neurologija značajno napredovale posljednjih decenija, i dalje nije sasvim jasno kako neuroni 'znaju' kako da obrade informacije.

Naučnici smatraju i da se kapacitet informacija koje prosječan čovjek ima u svom sjecanju mjeri desetinama, pa i stotinama petabajta (petabajt - hiljadu gigabajta). To opet u praksi znači da bi sa današnjom tehnologijom bilo potrebno na stotine serverskih računara, poput onih u centrima za obradu podataka, te istovjetno toliko prostora i servera za skladištenje podataka, kako bi se simulirao - samo jedan ljudski mozak.

Ivan Trajković
Foto: Privatni album : Ivan Trajković

Ono u čemu su računari daleko bolji od ljudi je tzv. 'linearno učenje' (eng. linear leraning). Tako danas svaki računar može da za manje od jedne sekunde pretraži velike baze podataka sa milionima unosa.

Čovjekovom mozgu ovo ne polazi za rukom, jer informacije 'skladišti' i obrađuje na potpuno drugačiji način. Mozak, sa druge strane, može da 'kreativno' obrađuje podatke - da od djelića različitih informacija stvori potpuno nove - tako nastaju muzičke kompozicije, knjige, pjesme, slike, itd. Računari (za sada) i dalje ne mogu da 'nađu vezu' između podataka gdje one nisu očigledne - tako računar nikada ne bi mogao da smisli pjesmu o nekoj osobi, jer nema očiglednih veza u podacima (eng. data points).

Vještačka inteligencija je kao disciplina prvi put nastala 1957. godine, iz serija istraživanja na nekoliko američkih univerziteta. Tadašnji računari su još uvijek bili veličine prosječnog ormara, i nisu mogli da se izbore čak ni sa složenijim matematičkim formulama.

Naučnici u to vreme su smatrali da će jednog dana računari moći da 'samostalno statistički poredaju podatke po kategorijama, te da ih odmah obrađuju'. U prijevodu, to danas može svaki računar (pa i smartfon) sa 'Office' paketom aplikacija. Tokom šezdesetih i ranih sedamdesetih, kako su procesori napredovali, naučnici i programeri su definisali nekoliko glavnih pod-kategorija vještačke inteligencije: razumjevanije, predstavljanje podataka na čovjeku razumljiv način, planiranje kroz analizu podataka, te obradu jezika i fonetskog značenja (eng. natural language processing).

Tokom osamdesetih, sa pojavom i masovnom upotrebom kućnih računara, pojavljuju se i prvi softverski paketi za obradu dokumenata, prevođenje sa stranih jezika, te dizajn u oblasti arhitekture i elektronike (CAD/CAM). Danas postoje i posebne vrste čipova sa tzv. 'tensor' logičkim jedinicama, koji primjenjuju složene algoritme i matematičke modele nad podacima, sve kako bi 'imitirali' način na koji ljudski mozak misli.

Jedan od pionira na ovom polju je kompanija Nvidia, najpoznatija po svojim grafičkim karticama. Ona nudi čitav niz rešenje za 'ubrzavanje vještačke inteligencije' (Accelerated Ai processing). Najpoznatija je serija 'A100' čipova, koji se mogu nalaziti u radnim stanicama nalik standardnom računaru, pa sve do velikih 'serverskih farmi' sa hiljadama ovakvim procesora.

Takođe, postoji i 'Nvidia Jetson' mali računar (SBC, single board computer). 'Jetson' je računar malih dimenzija, veličine prosječnog smartfona, koji ima podršku za obradu podataka vještačkim inteligencijom. Ipak, on nije namijenjen potpunim početnicima - softver zahtjeva korišćenje 'Linux Mint' ili 'Kali Linux' operativnog sistema, te čitav niz manjih programskih dodataka, te korišćenje 'Python' programskog jezika. Za one koji žele da koriste vještačku inteligenciju sa svog računara putem web pretraživača ili čak putem smartfona, namijenjen je upravo 'Chat GPT'.

Internet nove generacije

'Chat GPT' je s radom počeo prije samo dva mjeseca - prvog decembra prošle godine, i odmah je stekao na milione svakodnevnih korisnika. Koliki je ovo uspeh, svjedoci i podatak da su za ovoliki broj korisnika drugim aplikacijama, pa čak i društvenim mrežama, bile potrebne godine.

'Chat GPT' je jednostavan za korištenje, te naizgled liči na aplikaciju za dopisivanje (chat). On donekle to i jeste - samo što se korisnik 'dopisuje' sa vještačkom inteligencijom. Za njegovo stvaranje  programeri su koristili metod 'reinforced leraning' - u praksi je to računarski kod koji sam pretražuje internet, prikuplja podatke i obrađuje ih po različitim kriterijumima. Rezultat je softver (bot, skraćeno od reči robot) koji može odgovarati na pitanja o istoriji, vijestima, politici, ali i napisati recept za jelo od piletine ili kolač, a takođe i sa korisnikom razgovarati o sportu.

Ilustracija
Foto: Privatni album : Ilustracija

Brojni psiholozi u SAD su već primijetili da zbog ogromne količine podataka koju je obradio, 'Chat GPT' može prilično efikasno savjetovati o problemima sa alkoholom ili narkoticima. Programeri su, sa druge strane, oduševljeni mogućnošću da 'Chat GPT' piše računarske programe koji su veoma dobri, bez grešaka u izvršavanju. Budući da je 'Chat GPT' prvenstveno 'učio' na engleskom jeziku i temama vezanim za SAD i zapadne zemlje, to ga je učinilo 'virtuelnim ekspertom' za razna pitanja iz američke istorije.

To su ubrzo otkrili i đaci i studenti širom SAD, te je korištenje 'Chat GPT'-a u pisanju domaćih zadataka i seminarskih radova - već zabranjeno na većini univerziteta u SAD. Ovaj 'virtuelni robot' takođe može da piše i vijesti i novinske članke, a čak mu se može zadati i neki online izvor (objava na Twitteru ili Facebooku), i on će od nje napisati vijest. 'Open Ai', fondacija koja upravlja 'Chat GPT' uslugom, već planira i 'profesionalnu' verziju, koja će se plaćati, i koja će imati daleko više informacija o stručnim temama.

Većina stručnjaka se slaže da je 'Chat GPT' prva prava vještačka inteligencija dostupna širokom krugu ljudi širom sveta. I veliki tehnološki giganti već planiraju svoje slične projekte. Kompanija Google će uskoro predstaviti svoju verziju veoma sličnog softvera koji će moći da koristi pretragu (Google search) kao svoj izvor informacija.

Budući da Google u svojoj bazi ima praktično sve javno dostupne resurse na internetu, biće zanimljivo vidjeti kako će njihov 'Ai robot' moći da odgovara na pitanja i daje savjete korisnicima. Ipak, 'Chat GPT' nije sveznajući, niti je 'uvijek u pravu'. Stručnjaci procjenjuju da je njegov procenat uspješnosti oko 84 odsto, a nekada pada i na samo 55 odsto.

To je daleko više nego bilo koji Ai softver do sada, ali je i dalje daleko od savršenog. Takođe, 'Chat GPT' je najuspješniji na engleskom - upiti na drugim jezicima se kreću od djelomično dobrih, do potpuno neupotrebljivih. Poznati ekonomista Paul Krugman smatra da će već za nekoliko godina biti na desetine sličnih ' Ai robota', te da će im procenat uspješnosti i tačnosti biti daleko iznad devedeset odsto.

Neki od stručnjaka za računarsku bezbjednost smatraju i da bi 'Chat GPT' mogao da napiše računarski virus (malware) koga bi bilo veoma teško detektovati. Naučnici sa univerziteta 'Princeton' već rade i na softveru pod nazivom 'GPT Zero', koji bi trebao da bude u stanju da detektuje sadržaje koje je stvorila vještačka inteligencija, poput 'Chat GPT'-a. I gigant 'Microsoft' smatra da je budućnost interneta i računara u ovoj oblasti, te je najavio skoro ulaganje od čak 10 milijardi dolara u 'Open Ai' i slične projekte vještačke inteligencije.

Autor je dugogodišnji novinar i kolumnista, specijaliziran za IT tehnologije

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije