! / Bosna će biti, sve drugo će proći: Knjiga prof. Ćurka napisana u nužnoj samoodbrani

26. 03. 2022. u 10:59:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Nerzuk Ćurak izložio je razornoj, hirurški preciznoj kritici nacionalističke tlapnje, rastavljajući sve ideološke i političke marifetluke Milorada Dodika, Dragana Čovića, Aleksandra Vučića, zagrebačkih političara i drugih antibosanskih aktera na proste čitaoce, mrveći gvozdenom logikom i minucioznom analizom njihove lažne argumente u prah i pepeo. Pored toga, Ćurak je ubjedljivo razobličio i nacionalističku poziciju SDA i Bakira Izetbegovića, kao potpuno pogrešan odgovor na srpski i hrvatski nacionalizam

Piše: Tomislav Marković za portal Tačno.net

Knjigu "Zašto je Bosna a ne ništa" profesor Nerzuk Ćurak napisao je u nužnoj samoodbrani. U samoodbrani od agresivnih nacionalizama koji napadaju Bosnu sa svih strana već decenijama, nastojeći da unište ovu državu različitosti i samu ideju njenog postojanja.

Bosna i Hercegovina je kost u grlu nacionalističkim ideolozima, jer se ne uklapa u njihove prokrustovske identitetske postelje koja je opsjednuta sumanutom, nemogućom idejom nacionalne, etničke čistote. Za nacionaliste je svaka multinacionalna zajednica, svako pluralno društvo, svaka država koja počiva na sopstvenim različitostima – živa negacija njihove tanatološke ideologije krvi i tla.

Bosna je prije svega meta velikosrpskog nacionalizma koji je izvršio agresiju, silne ratne zločine i genocid u Srebrenici kako bi uništio samu ideju zajedničkog života, te napravio etnički čistu srpsku teritoriju. Ni hrvatski nacionalizam koji takođe pretenduje na dio BiH rukovodi se sličnim principima, o čemu svjedoči i presuda Haškog tribunala za udruženi zločinački poduhvat. Komadanje Bosne u ratu nije uspjelo, ali nacionalisti ne odustaju od svojih nauma, pa u miru nastavaljaju svoj posao, samo drugačijim sredstvima, primjerenim drugom vremenu, nastojeći da Bosna nikada ne profunkcioniše kao država, držeći je podalje od građanskog, liberalnog demokratskog uređenja koji bi bio najbolji za sve njene građane.

Zazivanje građanskog društva

Nerzuk Ćurak izložio je razornoj, hirurški preciznoj kritici pomenute nacionalističke tlapnje, rastavljajući sve ideološke i političke marifetluke Milorada Dodika, Dragana Čovića, Aleksandra Vučića, zagrebačkih političara i drugih antibosanskih aktera na proste čitaoce, mrveći gvozdenom logikom i minucioznom analizom njihove lažne argumente u prah i pepeo. Pored toga, Ćurak je ubjedljivo razobličio i nacionalističku poziciju SDA i Bakira Izetbegovića, kao potpuno pogrešan odgovor na srpski i hrvatski nacionalizam. Otuda ne čudi što nam je sadašnjica pretvorena u ćorsokak, u lošu beskonačnost i večno ponavljanje istih narativa, ideoloških floskula i političkih modela koji ne vode nikuda.

Nasuprot ovom trijumviratu koje vispreno naziva “etnopoduzetnicima” ili “ČID – tri tijela, jedna glava”, Nerzuk zagovara izgradnju “prekoetničke građanske koalicije koja će započeti strpljivo, mudro, odgovorno, nenacionalističko, progresivno, inkluzivno, emancipatorsko putovanje Bosne i Hercegovine u građanstvo”. Na najgorem glasu je upravo ono što predstavlja jedino spasonosno rešenje, a na takav glas nije izbilo slučajno, već istrajnom višedecenijskom propagandom onih kojima se pomjeranje Bosne s mrtve tačke ne isplati. “Samo građanstvo nismo probali, a ono se proglašava najvećim zlom”, objašnjava profesor Ćurak.

Kao što se može vidjeti na ovom primeru, autor se ne zaustavlja na dijagnozi postojećeg stanja, na opisivanju i analizi problema s kojima se nosi današnje bosansko-hercegovačko društvo, već mukotrpno traži izlaz i nudi rešenja za pomeranje s mrtve tačke. Izgradnja liberalne demokratske države je jedini put koji vodi u budućnost, a u tako postavljenom poretku bila bi zaštićena i sva kolektivna prava.

Zazivanje građanskog društva se nameće kao rješenje bosanske jednačine sa bar tri nepoznate, a da bi se do toga došlo neophodan je angažman samih građana. Jer Bosna ne treba da bude država samo za političare i njihove opsluživače, već za sve njene žitelje. Zato profesor Ćurak u proglasu pod naslovom “Pobunite se!”, inspirisanom govorom Martina Lutera Kinga, apeluje na građane da dignu glavu, da ustanu u odbranu svojih prava, e da bi univerzalna pravednost postala stvarnost. “Sada je vrijeme da izađemo iz mračne doline etničkih podjela i da krenemo svijetlim putem pravednosti za sve naše građane, za svu našu braću”, poručuje profesor Ćurak onima koji imaju uši da čuju njegov poziv.

Poziv na pobunu

Knjiga “Zašto je Bosna a ne ništa” razlikuje se od sličnih analiza naše nevesele stvarnosti po jednom višku nade, po svjetlijem pogledu na budućnost, po nagovoru da nemoguće postane moguće, što je vidljivo i iz navedenog primjera. Uprkos nacionalističkom divljanju, uprkos mraku koji neprestano šire “nepismene i nemoralne antropološke nakaze koje nam ubijaju zemlju svojim politikama dobro uštimanog međuetničkog nepovjerenja”, profesor Ćurak vjeruje da su građani Bosne sposobni za bolje, drugačije, pravednije društvo. Našem društvu ogrezlom u tradicionalni pesimizam to može djelovati kao idealistička tlapnja, ali autor i na takve primjedbe ima spremljen odgovor u vidu citata velikog filozofa Ludviga Vitgenštajna koji veli: “Idealizam strogo promišljen vodi u realnost”.

Ništa nije istinitije od toga, mirenje sa sudbinom i statusom quo ide na ruku samo našim vladarima, i oni neprekidno rade na tome da građanima ubiju svaku volju za promjenom, pa i za samim životom. Postojeći politički problemi možda nisu najveća nevolja, već se prava prepreka za ostvarenje demokratskih ideala krije u ljudskim glavama koje su podlegle apatiji i beznađu koje šire vladajuće elite. Jer, ako građani masovno budu radili na stvaranju drugačijeg društva, ko bi ih u tome mogao spriječiti? Pristajanje na blokiranu državu, na etničke podjele, na nacionalizam i mržnju – možda je to najveći problem.

Otuda i poziv na pobunu, na preduzimanje akcije protiv “etnoklepto nitkova”. Nada kojom zrače eseji Nerzuka Ćurka i vjera u mogućnost drugačijeg i boljeg potiču iz liberalističkog uverenja da je čovjek slobodno biće koje samo gradi svoju sudbinu. To je ono na šta nas profesor Ćurak neprekidno podsjeća u svojim tekstovima, a što dominantni diskurs neprekidno gura u zaborav, odvraćajući građanstvo od onog što je neizbježno – preuzimanja odgovornosti za vlastiti život i za društvo u kojem živi.

Aktiviranje moralne mašte

Otuda autor ogromnu važnost pridaje “moralnoj mašti”, konceptu koji preuzima od hrišćanskog naučnika Džona Pola Lederača. Ćurak piše da “moralna mašta uključuje nove, kreativne pristupe najtežim pitanjima koja opterećuju zajednicu s ciljem da ta pitanja prestanu opterećivati zajednicu”.

Ako to nekome zvuči naivno, moraću da ga podsjetim na jednu notornu, ali odveć često zanemarivanu činjenicu. Stvarnost u kojoj živimo nije nikakva datost po sebi, niti prirodno stanje, ona je takođe plod mašte, ali mašte zločinačke i nasilničke, mašte nacionalističkih bardova kakvi su Dobrica Ćosić, Matija Bećković, Vasilije Krestić, Milorad Ekmečić i njihovih izvođača radova Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića i mnogih drugih. Sve te oveštale floskule koje brojni nacionalisti šire na sve strane, držeći ih za sopstveno mišljenje, nastale su u laboratorijama nacionalističkih ideologa. Oni su projektovali našu stvarnost, pa zato ne čudi što nam stvarnost ne liči ni na šta.

Ostatak teksta pročitajte na OVOM linku.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (10)