Analiza | Subašić: SDP spriječio fijasko Trojke u Sarajevu, rast SBiH-a i pobjede SDA u 34 općine
Dok se već iz preliminarnih rezultata Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini naziru nove tendencije moći i odnosa među nacionalnim, građansko-liberalnim, lijevim i lokalnim strankama, prvi zaključak koji se nameće jeste da – ovo moraju biti posljednji izbori na kojima se glasovi prebrojavaju, evidentiraju, unose u baze Centralne izborne komisije (CIK) i objavljuju po aktuelnoj metodologiji Izbornog zakona BiH!
Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba
Evidentirane nepravilnosti ukazuju da su od OHR-a nametnute izmjene Izbornog zakona u praksi proizvele više konfuzije, nego doprinijele zakonitosti procesa. I dalje je svaka faza izbora, a posebno brojanje i evidentiranje, puna prilika za grešku, manipulaciju glasovima i lažiranje.
Intervju | Adelisa Saračević, mezzosopranistica: "Lik Grubače je bio motivacija za pripremu opere"
Tako se kao imperativ nameće uvođenje sistema elektronskog „prepoznavanja“ glasača i skeniranja listića te automatskog registriranja u bazu (a ne rukom brojača) već na narednim izborima (2026.) na način kako je to sada bila privilegija u samo desetak općina koje su implementirale ovaj pilot-projekt.
Kao najslabija karika pokazale su se općinske izborne komisije koje nisu osigurale kompetentne predsjednike i članove biračkih odbora. Tipične sporne situacije bile su da je pojedinim kandidatima u općinskim izbornim komisijama (OIK) upisivano 0 (nula) glasova, čak i na biralištima gdje su glasali sami za sebe!? Zatim, dopisivanje i oduzimanje glasova kandidatima i strankama... itd. Stoga će se po prijavama stranaka OIK-u i CIK-u za krađu glasova još danima otvarati vreće i glasovi ponovo brojati.
"Trojka" u krizi, rast nacionalnih stranaka
Drugi zanimljiv aspekt jesu trendovi jačanja i slabljenja uticaja političkih partija i opcija, vidljivi čak i prema preliminarnim rezultatima glasanja za (grado)načelnike te općinska i gradska vijeća.
Poznato je da su lokalni izbori svojevrstan test raspoloženja birača prema strankama, koje bi se moglo ispoljiti i na Općim izborima 2026. godine, kada glasaju isti ljudi kao i na lokalnim. Stoga su stranački lideri ovih dana nastojali pozitivno tumačiti rezultate vlastitih stranaka koristeći varljivu statistiku.
Lider SDA Bakir Izetbegović u prvi plan ističe da je SDA pored ranijih 26 načelničkih pozicija osvojila novih 10, a izgubila dvije, što je kvantitativno skok od osam osvojenih općina. Međutim, upadljivo je da SDA jača u manjim izbornim jedinicama gdje ima manje glasača, dok gradove (Tuzla, Sarajevo) i dalje osvajaju stranke „Trojke“ i njihovi politički partneri (Zenica).
Među pobjedama SDA najinteresantnija je ona u Gradačcu gdje je, nakon tri mandata Edisa Dervišagića (SDP), pobijedio Hajrudin Mehanović (SDA). SDA je SDP-u preotela i Gračanicu, Maglaj i Ključ i to ubjedljivim pobjedama.
Ovdje se može govoriti o „hlađenju“ glasača prema lijevoj (SDP) opciji, odnosno otvaranje prema desno-konzervativnoj (SDA) kao perspektivnijoj za interese građane! U Gračanici i Gradačcu možda se radi o zasićenosti istim liderima po nekoliko mandata i želji za promjenom, a vrlo izvijesno i o kazni za greške lokalne uprave. U SDP-u moraju temeljito razmisliti o razlozima pada uticaja u malim sredinama.
Za pobjede SDA i SBiH vezane su i tri bizarnosti: u Gradačcu je novi načelnik Mehanović, inače dosadašnji ministar MUP-a TK (tj. zaštitnih zakona), pobjedu „posvetio Fadilu Novaliću“, osuđenom bivšem premijeru FBiH, dok je u Trnovu pobjedu ubjedljivo odnio Ibro Berilo, pritvorenik optužen za tešku korupciju.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Također, veliku pobjedu postigao je i Semir Efendić (SBiH) u Novom gradu, osuđivan uslovno za gaženje čovjeka. Očito je da njihovim glasačima pravne i moralne „fleke“ kandidata ne predstavljaju problem, što je sociološki i etički fenomen.
To je logika koja kaže - negativci su prihvatljivi, ako su nama dobri!?
SDA je od HDZ BiH preotela Žepče i Odžak što je tema za raščlambe u HDZ-u BiH. Ovakav ishod, pored Vareša, Prozora-Rame, Dobretića i Tomislavgrada, gdje su vlast osvojile lokalne stranke (HDS, RNS, HSS, HNP), ukazuje na drobljenje monopola HDZ-a BiH i moguće začetke političkog pluralizma u hrvatskom glasačkom korpusu.
Strmoglav pad NiP-a
Prema preliminarnim rezultatima u Kantonu Sarajevo dvije stranke Trojke (SDP i NiP) su pokazale velike oscijalacije. SDP BiH će od sada u sarajevskim općinama imati 18 vijećnika više nego 2020. godine (porast sa 23 na 45 i cca 5000 glasova više nego 2020.) uz mogući još jedan mandata do kraja brojanja. Međutim, NiP je pao za 22 mandata (sa 65 na 43), dok je NS ojačala tek za jedan mandat.
Statistički, „Trojka“ bilježi neznatan pad od tri vijećnika u odnosu na izbore 2020. godine (sa 110 na 107), ali ovoj koaliciji više brige treba da zadaje strmoglavi pad NiP-a! Fijasko „Trojke“ u Sarajevu, dakle, spriječio je uspjeh SDP-a! Istovremeno NS je pokazala da ima stabilnu glasačku bazu u određenim urbanim i liberalno-demokratskim krugovima bez velikih oscilacija. Zašto je tako?
Dok je SDP BiH veoma dosljednom (građanskom i antinacionalističkom) politikom, a njeni ministri privrednim aktivizmom i poticanjem gradnje infrastukture te na koncu osmišljenom, umjerenom i javno atraktivnom kampanjom „probudio“ svoje pristalice i apstinente, NiP se gotovo cijeli mandat konfrontirao sa svima (čak i sa koalicionim partnerima) i time kompromitirao kod vlastitih pristalica kao nepouzdan partner.
Upravo vijećnici NiP-a pokušavali su smijeniti zajedničke načelnike u Centru i Novom Sarajevu (!?) demonstrirajući političku neprincipijelnost i silu, što im se sada vratilo kao bumerang. Jer, podrškom SDP-a i NS u Centru opet je pobijedio Srđan Mandić pa će NiP morati resetirati svoj odnos prema njemu, ako žele da koalicija funkcionira.
U Novom Sarajevu, SDP je za kandidatkinju ponudio gradonačelnicu Benjaminu Karić umjesto (često neopravdano) osporavanog dr. Hasana Tanovića, tako da NiP i NS nisu mogli imati suvisle primjedbe, niti bolje kandidate.
Pobjeda Karić, pokazala je da je to bio dobar potez, jer neko drugi vjerovatno ne bi uspio pobjediti Muamera Bandića (SBiH) iza kojeg su stajali SBiH, SDA, DF uz prisustvo sada već marginalnog NES-a.
Edin Subašić: Deklaracija Svesrpskog sabora je novi Memorandum SANU
SDA "puca" na mjesto gradonačelnice?
Osim u Centru, Trojka jeste nadmoćno pobjedila i na Ilidži (Nermin Muzur/ NiP), Starom gradu (Irfan Čengić/ SDP), Ilijašu (Amar Dovadžija/NiP). Međutim, kao ozbiljan konkurent „Trojci“ pojavljuje se SBiH sa ogromnim rastom podrške.
Na izborima 2020. godine SBiH je imala samo jednog vijećnika u Hadžićima. U međuvremenu, predsjednik Semir Efendić je napustio SDA i preuzeo SBiH pa će u naredne četiri godine SBiH imati 30 mandata u svim općinama KS, osim u Ilijašu! Također, SBiH će imati dva načelnička mjesto, ono koje odavno drži upravo Efendić u Novom Gradu-Sarjevu, te Čeliću, na sjeveru zemlje.
DF bilježi porast sa dvevet (2020.) na 15 vijećnika u gradskim općinama. Čini se da image i karizma lidera Željka Komšića i dalje održava rejting stranke i pored stvorenog stereotipa da je DF „politički privjesak“ SDA i njen „građanski smokvin list“ .
A što se tiče SDA, statistika govori da je neopravdan Izetbegovićev optimizam kad je riječ o Kantonu Sarajevo. Naime, preliminarni rezultati govore o padu SDA za tri vijećnika (sa 85 na 82) i o značajno manjoj podršci glasača (preko 10.000 manje glasova nego 2020. godine).
Dakle, politika SDA-ove „Trojke“ u KS počivaće u naredne četiri godine dominantno na energiji SDA i SBiH, a strateški cilj je – formiranje većine u ponekom OV i osvajanje mjesta gradonačelnika Sarajeva. Naime, u krugovima sarajevskih stranaka već odavno je razrađena teorija po kojoj je SDA pristala da kandidature za općinske načelnike prepusti partnerima i podrži njihove kandidate, a da SBiH, DF i NES podrže kandidata SDA za gradonačelnika, ako se tako „namjesti“ raspored mandata u Gradskom vijeću. Bjesomučna, neukusna i agresivna kampanja u kreaciji stranačkih botova protiv Benjamine Karić, a u korist Bandića i Efendića - to je i potvrdila.
Vrhunac ove teorije je da bi kao kandidat za fotelju u Vijećnici figurirao Faruk Kapidžić, predsjednik KO SDA, a tek kada (i ako) se postigne da imaju većinu u Gradskom vijeću za svoj prijedlog, on bi kandidaturu, navodno, prepustio Sebiji Izetbegović, bivšoj direktorici KCUS-a! Kako saznajemo, to je jedno od njenih unutarstranačkih kadrovskih insistiranja kako bi dobila satisfakciju za raskrinkavanje i kompromitaciju u slučajevima „diploma“ i „respiratori“...
Subašić: Vojska Srbije (opet) u BiH - hibridna vježba prelaska "srpske čizme" preko Drine!
Popravni ili gubitak vlasti
U „Trojci“ moraju shvatiti da su za opstanak koalicije, a time i građanskog, sekularmnog i multietničkog koncepta Bosne, ključne naredne dvije godine do Općih izbora! Neispunjena obećanja, posebno prema ranjivim grupama (penzioneri, zdravstveni radnici, pacijenti), stranačko frakcionaštvo, nesposobnost da se preuzme osvojena vlast (npr. slučaj KCUS) te razni iritirajući gafovi (npr. kupovina službenih limuzina, agonija onkoloških pacijenata...) već su odbili značajan broj glasača od Trojke. Ukoliko, „Trojka“ do izbora 2026. godine ne napravi pozitivan pomak, vrlo je moguće da će doći do preokreta na višim nivoima vlasti. Iz SDA otvoreno najavljuju pohod na vlast na Općim izborima, a jačanjem SBiH i DF-a stvaraju se realni uslovi za pobjedu te koalicije.
Koalicija SDA-SBiH-DF i pridruženi sateliti svakako će nastaviti negativnu kampanju protiv „Trojke“, a iz rezultata lokalnih izbora vidljivo je da ona ima efekta u manjim sredinama. Podrška „Trojci“ u Sarajevu, Tuzli, Zenici (kao najbrojnijim izbornim jedinicama) svakako je bitan pokazatelj opredjeljenja (većinskog) urbanog stanovništva protiv nacionalnih politika, ali bi „Trojka“ morala poraditi i na svom pristupu ruralnim sredinama i provincijama, posebno po pitanju lokalnih problema.
Jer, opredjeljivanje „za“ i „protiv“ određenih stranaka i kandidata češće se dešava na osnovu (ne)rješavanja pitanja vodovoda, asfalta, struje, nove škole, radnog mjesta i egzistencije, nego promišljanjem glasača o visokoj politici i strategiji neke stranke i lidera.
*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba. Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.