Željezo - metal bez kojeg ne možemo!

Željezo je metal koji je čovječanstvu poznat od pamtivijeka. O tome koliko je drevnim civilizacijama ono bilo značajno govori nam i sama činjenica da je po njemu nazvano i jedno razdoblje historije.

Željezo se u prirodi pojavljuje najčešće kao mineral magnetit, a u manjim količinama je prisutno meteorno željezo, dospjelo na Zemlju iz svemira, ili kao telursko željezo, odnosno željezo nastalo u Zemljinoj kori. Jasno je da je bez željeza nemoguće zamisliti urbanizaciju, ali je također nemoguće zamisliti ljudski život bez njega, piše Ordinacija.hr.

Naime, željezo je jedan od biogenih elemenata (elementi neophodni za rad organizama) i kao takav ulazi u sastav ljudskog tijela. Nalazi se u hemoglobinu, krvnom pigmentu u eritrocitima i zbog svojih hemijskih osobina na sebe veže kisik koji se na taj način prenosi tijelom. Takav hemoglobin koji na sebe veže kisik se naziva oksihemoglobinom, a nalazi se u sastavu arterijske krvi. U sastavu venske krvi se nalazi karbaminhemoglobin, odnosno hemoglobin koji je na sebe veže ugljikov dioksid.

Nedostatak željeza u ljudskom tijelu je glavni uzrok anemije ili slabokrvnosti. Sideropenična anemija (grč. síderos - željezo) je najčešća vrsta slabokrvnosti. Uzrokovana je smanjenom količinom željeza u tijelu kojeg osoba ne unosi dovoljno putem prehrane, gubi radi zdravstvenih problema (pojačano krvarenje) ili tijelo ne apsorbira dovoljno. Sideropenična anemija se manifestira vrtoglavicom, slabošću i konstantnim umorom.

Namirnice bogate željezom

Bez obzira na to trpi li naše tijelo od slabokrvnosti ili ne, važno je svakodnevno konzumirati namirnice bogate željezom. Preporučena dnevna količina željeza je od 10 do 15 mg, pa je vrijedno znati da su neke od namirnica bogate željezom cikla, crveno meso i kupinovo vino. Također, uz željezo je važno unositi i vitamin C koji pospješuje njegovu apsorpciju u tijelu. Nažalost, nekada ni pravilnom prehranom ne uspijevamo zadovoljiti potrebne količine željeza u tijelu, pa često moramo posezati za dodacima prehrani koji sadrže željezo, a na našem tržištu takvih je sve više.

Osim namirnica životinjskog porijekla, kao što su meso i jaja, željezo sadrže i biljke kao što su blitva i špinat, cvekla, brokula, radić koji je iznimno bogat željezom; mahunarke – grah, leća, slanutak, bob; orašasti plodovi – prije svega bademi koji su osim željezom bogati i proteinima, pa predstavljaju odličnu večernju grickalicu umjesto npr. čipsa, ali i ostalo orašasto voće; integralni proizvodi i žitarice, melasa, suhe šljive i marelice.

Možemo zaključiti da je bez željeza naš život nemoguć. Iako nam je na prvi pogled nezamislivo da o jednom metalu koji gradi unutrašnjost Zemlje ovisi naš život, vidimo da je ono neophodno za glavne životne funkcije. Njegova smanjena količina u tijelu može imati velike posljedice na ljudski život, pa je s toga važno redovno provjeravati njegovu koncentraciju u tijelu i unositi ga putem namirnica u naše tijelo.