Zdravlje srca: Adolescenti trebaju spavati 8,5 sati svake noći

Govoriti adolescentima da treba da spavaju dovoljno, ponekad je težak zadatak, ali najnovije istraživanje objavljeno u Pedijatrijskom žurnalu podsjeća nas na važnost dobro prospavane noći. U njemu se sugeriše da nedovoljno sna za gojazne mlade ljude može da znači i povećan rizik od dijabetesa, srčanih oboljenja i moždanog udara, javlja B92.

Istraživači s Univerziteta Michigan i Baylor univerziteta kažu da je utvrđena veza između kombinacije nedovoljno sna i gojaznosti i rizika od srčanih oboljenja među odraslim osobama i manjom djecom, piše Medical News Today.

Ipak, ovakva veza nije jasno utvrđena među adolescentima, društvenom grupom koja je poznata po tome što ne spava dovoljan broj sati, a gojaznost i pretjerana tjelesna težina su karakteristični za 30 posto pripadnika ove populacije u SAD-u.

Sudeći prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, gojaznost među adolescentima učetverostručena je u posljednjih 30 godina. Procenat gojaznih mladih ljudi između 12 i 19 godina starosti porastao je s 5 posto 1980. na gotovo 21 posto u 2012.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objašnjava da je vjerovatnije da će gojazni adolescenti razviti pred-dijabetes, probleme sa zglobovima, zastojima u disanju i nisko samopoštovanje. Na duže staze, vjerovatnije je da će postati gojazni odrasli ljudi i pod rizikom su za razvoj srčanih oboljenja, moždanog udara, kancera i osteoartritisa.

Imajući ovo u vidu, istraživači u ovoj najnovijoj studiji s Heidi IglayReger na čelu istraživanja, supervizoricom u Laboratoriji za fizičku aktivnost u Centru za metabolomiku i gojaznost u Michiganu proveli su istraživanje na uzorku od 37 gojaznih mladih ljudi uzrasta između 11 i 17 godina.

Tim je mjerio faktor rizika za razvoj tipa dva dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja među adolescentima, koji je uključivao nivo holesterola, šećer u krvi, obim struka, indeks tjelesne mase i krvni pritisak. Oni su koristili ove podatke kako bi izračunali dugotrajan kardiometabolički rizik.

Fizička aktivnost među adolescentima i obrasci spavanja nadgledani su pomoću monitora fizičkih promjena koji su adolescenti nosili na tijelu 24 sata dnevno punih sedam dana.

Kada su u pitanju učesnici, istraživači su utvrdili da jedna trećina ispunjava preporuke koje se tiču minimuma fizičke aktivnosti, tj. 60 minuta dnevno.

Iako je većina učesnika u istraživanju spavala 7 sati svake noći, u prosjeku se budeći bar jedanput svake noći, samo malo više od 13 posto spavali su preporučen broj sati, tj. 8,5 sati svake noći.

Nakon što su provjerili faktore kao što su indeks tjelesne mase i fizička aktivnost, i njihov utjecaj na kardiometabolički rizik, tim istraživača otkrio je da je nedovoljno sna značajan faktor kada je u pitanju kardiometabolički rizik među adolescentima.

Iako istraživači tvrde da rezultati njihovog istraživanja ne pokazuju sa sigurnošću da nedostatak sna zaista uzrokuje kardiometaboličko oboljenje ili da gojaznost izaziva poremećaje sna, IglayReger kaže:

"Međutim, snažna veza između sati provedenih u snu i ukupnog kardiometaboličkog rizika bez obzira na utjecaje tjelesnih karakteristika i fizičke aktivnosti, sugeriše potencijalni utjecaj koji broj sati provedenih u snu ima na kardiometaboličko zdravlje među gojaznim adolescentima.“