Zašto zaboravljamo i kako poboljšati pamćenje

Stručnjaci koji proučavaju pamćenje slažu se barem u jednoj stvari – što se više trudimo ostati umno aktivni, to nas pamćenje bolje služi. Osim toga, mozak se ne može prepuniti informacijama. Baš naprotiv, naša sposobnost pamćenja stalno se povećava. Što više znamo, više novih informacija možemo usvojiti.

Naučnici su šaroliko i veliko društvo, pa se ni oni ne mogu složiti baš u svemu. Ipak, mnogi od njih smatraju da je naše kratkotrajno i dugotrajno pamćenje odvojeno. I dok su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja ograničene, mogućnosti dugotrajnog čine se neiscrpnima. Kolike su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja? Ni tu nema jedinstvenog mišljenja, ali brojke se kreću oko četiri do devet informacija. Provjerite ovo tako da dvije minute pokušate zapamtiti listu različitih nepovezanih riječi. Kasnije pokušajte napisati riječi koje ste upamtili. 

Informacije koje u mozgu pohranjujemo tokom cijelog života mogu se uporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje naučnike. No, ako su mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi zaboravljanja informacija?

Prof. Elizabeth Loftus sa Univerziteta Kalifornija, Irvine, otkrila je četiri glavna razloga zaboravnosti: neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja, interferencija, neuspješno pohranjivanje informacija u pamćenje, te namjerno zaboravljanje informacija povezanih s traumatičnim događajem. 

1. Neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja
Dogodilo vam se da je dio neke informacije jednostavno ispario iz vašeg uma? Ili vam je nešto na vrhu jezika, ali nikako da se sjetite? Ovo se zna, po teoriji propadanja, javiti ako se sjećanjima rijetko pristupa, pa ona s vremenom propadaju. Ovoj teoriji ne ide u prilog to što čak i sjećanja na koja nismo dugo pomislili mogu biti stabilna i dugotrajna. 

Šta još zbunjuje naučnike?
Informacije koje u mozgu pohranjujemo tokom cijelog života mogu se uporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje naučnike. No, ako su mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi zaboravljanja informacije?

2. Interferencija
Po drugoj teoriji jedna sjećanja utječu ili ometaju druga sjećanja. Ako je informacija vrlo slična nekoj prethodnoj, ova interferencija ili 'šum memorije' javlja se češće. 

3. Neuspjeh pohranjivanja informacija u pamćenje odmah na početku
Ponekad gubitak informacija ima manje veze s pamćenjem, a više s činjenicom da ona nikad nije dospjela u dugotrajnu memoriju. Naime, mnoge manje detalje nekih predmeta ili događaja nikad ni ne zapamtimo dovoljno dobro. 

4. Namjerno zaboravljanje stvari povezanih s traumatičnim događajem
Ponekad se trudimo zaboraviti, posebno ono što nas je uznemirilo. Dva glavna načina su svjesno potiskivanje, što je svjesni oblik zaboravnosti, te nesvjesno potiskivanje. Međutim, svi se psiholozi ne slažu s tim da postoji nesvjesno potiskivanje. Treba imati i na umu da se pamćenje održava podsjećanjem i pričanjem, a traumatska sjećanja obično nisu predmet rasprave, niti ih se želimo prisjećati. 

Tehnike pamćenja 
Ponavljanje, pamćenje dužih brojeva i lomljenje na manje dijelove, upotreba akrostiha, lociranje pojmova, stvaranje priče, korištenje melodija (djeca tako zapamte abecedu)...

Čitanje 
Kako možete popraviti pamćenje? Tajna uspjeha leži u umnoj aktivnosti. Čitanje je jedan od najboljih načina da potaknete mozak na aktivnost. Brazilski neurolog Ivan Izquierdo kaže: 'Kad čovjek pročita riječ 'drvo', kroz njegov um u nekoliko stotinki sekunde prolete sjećanja na sva drveća koja je vidio u životu. Sve se to događa nesvjesno.' Smatra i da ta vrsta umne aktivnosti u određenoj mjeri štiti mozak od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. 

Pomagala
Ako zapišete, nećete moći zaboraviti. Iako preveliko oslanjanje na pomagala, podsjetnike i kalendare, može stvoriti neku vrstu mentalne lijenosti, ako s pamćenjem već imate problema, važne stvari ipak zapišite na papir ili unesite u podsjetnik na mobitelu ili računalu. 

Stvaranje 'mentalnih slika'
Ako često zamećete ključeve ili dokumente, prilikom ostavljanja ili slaganja predmeta zastanite na par sekundi i stvorite mentalnu sliku mjesta, kao i obližnjih predmeta. 

Testiranje je odlično za jačanje pamćenja 
Učenje i ponavljanje bez testiranja nije toliko djelotvorno kao učenje i ponavljanje nakon kojeg ide testiranje zapamćenih informacija. Znanstvenici su utvrdili da je testiranje jedan od najboljih načina za dobro pamćenje, te da studenti koji uče, a naknadno nisu ispitani slabije pamte informacije od onih koji su prošli testiranje.