Zašto volimo ogovarati?

Ogovaranje ponekad stvara jaču povezanost nego što to čini dijeljenje pozitivnih primjedbi. Koliko god da nam se ne sviđa ova teorija, psihologinja Laurent Bègue tvrdi da je ogovaranje uobičajeno ponašanje.

Znamo da nije lijepo govoriti iza leđa prijatelja, no ponekad si ne možemo pomoći. Šta se krije iza tih malih izdaja u kojima ponekad uživamo?

Ponekad se čovjek osjeća dobro ako kaže nešto ružno o prijatelju u društvu svoje porodice. "Otprilike 60 posto odraslih ljudi vodi razgovore o osobi koja nije prisutna.", tvrdi Laurent Bègue.

Ogovaranje gradi društvene veze između pojedinaca iz jednostavnog razloga – zajednička negativna osjećanja su puno snažnija od zajedničkih pozitivnih emocija. Osobe koje se ne poznaju će osjećati veću bliskost ako podjele nešto negativno o trećoj osobi nego ako kažu nešto lijepo o istoj toj osobi, piše Ordinacija.hr. To je jedan od načina pokazivanja jedno drugome da dijele iste vrijednosti i osjećaj za humor. Uz to ide i uzbuđenje zbog 'grešnog ponašanja' jer bismo po definiciji trebali biti pristojni i dobri.

Loše strane ogovaranja

Ogovaranje može biti rizičan potez koji dovodi do atmosfere nepovjerenja. Žrtva ogovaranja nije se u poziciji braniti, pa samim tim nastaje i sumnja kod sugovornika. Kad neko jednom "zaprlja" nečiju reputaciju, teško je poništiti efekt. Zanimljivo je da negativne informacije ljudi smatraju istinitijim od pozitivnih pa ih lakše prihvaćaju i duže pamte.

Ovu ružnu naviku možete iskoristiti za nešto dobro! Kada poželite reći nešto ružno o trećoj osobi, ustvari ste u poziciji da upoznate tamnu stranu svog karaktera malo bolje pa samim time imate mogućnost mijenjati se i biti bolja osoba!

Čitajte više:

Ogovaranje kao osjećaj pripadnosti grupi