Zašto pomjeramo kazaljke na satu?

Ljetno računanje vremena (DST = Daylight saving time) široko je rasprostranjeni službeni vremenski sistem u kojem se, tokom ljetnih mjeseci, kazaljke prebacuju obično za jedan sat unaprijed u odnosu na mjesno standardno vrijeme.

Svrha ovog postupka je bolja usklađenost između sati dnevnog svjetla te radnog vremena i školske nastave. Tako, umjesto ranojutarnjeg dnevnog svjetla, za kojeg većina ljudi još spava, ostaje sat dnevnog svjetla više za večernje aktivnosti.

Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu, zbog primjetne razlike između broja sati dnevnog svjetla u različitim godišnjim dobima. Vlade ga obično opravdavaju kao mjeru uštede energije, jer se njime omogućuje učinkovitije korištenje prirodnog sunčevog svjetla kroz ljetne mjesece.

U Europi se ovaj sistem često jednostavno naziva "ljetno vrijeme" (npr. EST = European Summer Time), što se vidi i u međunarodnim engleskim oznakama za pojedine vremenske zone, npr. za srednjoeuropsku vremensku zonu (CET = Central European Time), koja u ljetnim mjesecima postaje srednjoeuropska ljetna vremenska zona (CEST = Central European Summer Time).

Iako se obično naziva ljetnim vremenom, ovo razdoblje najčešće obuhvaća veći dio proljeća nakon proljetnog ekvinocija i gotovo cijelu jesen (od aprila do kraja oktobra).

Ideja o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj tokom Prvog svjetskog rata, od 30. aprila do 1. oktobra 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. maja do 1. oktobra 1916. godine.

U Bosni i Hercegovini ljetno računanje vremena prvi put se primjenjuje 1983. godine.

Izvor: Wikipedia.org