Kako zalijevati grmlje tokom velikih vrućina: Uradite ovo prije nego što bude kasno

Visoke temperature i toplotni valovi ne predstavljaju problem samo za cvijeće i povrće u vrtu.

Posebnu pažnju tokom ekstremnih vrućina potrebno je posvetiti i ukrasnom grmlju, naročito mladim i tek posađenim biljkama, kao i grmovima koji rastu u saksijama. Iako stariji i dobro ukorijenjeni grmovi mogu duže izdržati bez kiše, i njima je tokom dugotrajnih sušnih perioda potrebna dodatna količina vode kako bi izbjegli stres izazvan vrućinom.

Tokom toplotnog vala odrasle grmove uglavnom je dovoljno zalijevati jednom do dva puta sedmično, pri čemu bi trebali dobiti oko 2,5 centimetara vode. Kod izrazito visokih temperatura učestalost zalijevanja može biti potrebno povećati. Tek posađeni grmovi mogu zahtijevati vodu svakih nekoliko dana, pa čak i svakodnevno, dok se biljke u prve dvije godine nakon sadnje uglavnom zalijevaju jednom sedmično ili kada se osuši gornjih nekoliko centimetara zemlje.

Trending

Hrvatska i Slovenija osudile doček Mladićevog tijela u Srbiji: "Svi znaju za zločine"

Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro, idealno prije 10 sati. Ako se voda dodaje tokom najtoplijeg dijela dana, značajan dio može brzo ispariti prije nego što stigne do korijena. Važno je zalijevati dubinski, a ne samo nakvasiti površinski sloj zemlje. Vlaženje zemlje na dubini od oko 7 do 10 centimetara potiče razvoj dubljeg korijena, koji je bolje zaštićen od visokih temperatura i isušivanja. Potrebu za vodom moguće je provjeriti tako što se odvijač ili mala lopatica pažljivo zabode nekoliko centimetara u zemlju.

Prilikom zalijevanja preporučuje se koristiti crijevo za natapanje ili običnu baštensku cijev usmjerenu prema dnu biljke. Lišće ne bi trebalo nepotrebno močiti, posebno tokom večeri, jer dugotrajna vlaga može pogodovati razvoju gljivičnih oboljenja. Crijevo za sporo natapanje treba ostaviti da djeluje najmanje 30 minuta kako bi voda prodrla dublje u tlo. Istovremeno, treba izbjegavati pretjerano zalijevanje, jer previše vode može dovesti do truljenja korijena.

Dodatnu zaštitu tokom toplotnog vala može pružiti sloj organskog malča debljine dva do tri centimetra, koji pomaže zadržavanju vlage i smanjuje isparavanje. Kod mladih i osjetljivih grmova može pomoći i zaštitna mreža koja pravi hlad, dok grmove u saksijama treba premjestiti na mjesto zaštićeno od najjačeg sunca. Tokom ekstremnih vrućina nije preporučljivo vršiti snažnu rezidbu, prihranjivati biljke ili ih presađivati, jer bi im dodatni zahvati mogli izazvati još veći stres.