Virus Zapadnog Nila širi se regijom i Europom: Evo šta trebate znati o ovoj opasnoj bolesti

Virus Zapadnog Nila sve više se širi u regiji i Europi, a bolest prenose komarci.

U Europi se najčešće u Grčkoj, Italiji, Rumuniji, Mađarskoj i Srbiji. Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", zaključno s 31. augustom ove sezone potvrđeno je 34 oboljelih od groznice Zapadnog Nila.

Novi slučajevi posljednjih dana prijavljeni su u još sedam osoba, a bolest je registrirana u ukupno 12 okruga, uključujući Sjevernobanatski. Među oboljelima većinu čine muškarci (59%), a prosječna dob je 65 godina. Također, do 28. augusta, slučajevi obolijevanja prijavljeni su u Grčkoj, Italiji, Rumuniji, Francuskoj, Bugarskoj, Mađarskoj, Španiji i Albaniji.

Trending

Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo: "Ovo su trenutno najtraženija zanimanja"

U BiH su prvi slučajevi infekcije virusom Zapadnog Nila zabilježeni 2013. godine. Od tada se bolest javlja sporadično.

Šta je Virus Zapadnog Nila?

Bolest Zapadnog Nila (ZN), uzrokovana je virusom zapadnog Nila (VZN), koji se održava u prirodnom ciklusu između ptica i komaraca. Ptice su glavni rezervoari i domaćini virusa, dok se ljudi, konji i drugi sisavci zaraze slučajno – ubodom zaraženog komarca. Najčešći prijenosnici su komarci roda Culex, ali ga mogu prenijeti i neke vrste Aedes i Anopheles. Važno je naglasiti da se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka, niti izravno s ptica na ljude. Ljudi i životinje su tzv. "slijepa ulica" – što znači da se s njih virus ne širi dalje.

Kada se bolest pojavljuje?

Pojava bolesti ima sezonski karakter. Najveći broj slučajeva bilježi se od augusta do oktobra, kada su komarci najaktivniji. Na epidemiološku situaciju utječu klimatski uslovi, brojnost komaraca i prisutnost zaraženih ptica.

Koji su simptomi?

Velika većina zaraženih (70–80%) nema nikakve simptome. Kod otprilike jedne od pet osoba razvija se blagi oblik bolesti, tzv. groznica Zapadnog Nila, slična gripi. U tom slučaju mogu se javiti:

• povišena temperatura,
• glavobolja,
• bolovi u mišićima i zglobovima,
• umor,
• mučnina ili povraćanje,
• prolazni osip ili otečeni limfni čvorovi.

Simptomi obično traju nekoliko dana i spontano prolaze. Kod manjeg broja oboljelih (manje od 1%) bolest zahvaća centralni nervni sistem, uzrokujući meningitis, encefalitis ili meningoencefalitis. U tim slučajevima mogu se javiti jaka glavobolja, ukočenost vrata, zbunjenost, slabost mišića, gubitak svijesti pa čak i smrtonosne komplikacije. Najugroženiji su stariji od 50 godina, osobe s kroničnim bolestima i imunosuprimirani bolesnici.

Nakon uboda inficiranog komarca, simptomi se razvijaju u razdoblju od 2 do 14 dana, najčešće između trećeg i šestog dana.

Kako se liječi?

Specifična terapija protiv virusa Zapadnog Nila ne postoji. Kod blažih oblika bolesti provodi se simptomatsko liječenje (snižavanje temperature, odmor, hidracija), dok je kod težih nužna hospitalizacija. Trenutačno ne postoji vakcina za ljude, iako se istraživanja provode.

Kako se zaštititi?

Najbolja zaštita je prevencija uboda komaraca i smanjenje njihovih legla u okolišu.

Mjere zaštite uključuju:

• primjenu repelenata na dijelove tijela koji nisu pokriveni odjećom,
• izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najveće aktivnosti komaraca,
• nošenje svijetle odjeće dugih rukava i dugih hlača,
• zaštitu prozora i vrata mrežama za kukce, korištenje mreža iznad kreveta i dječjih kolica
• ukloniti predmete i posude u kojima se nakuplja voda (kante, gume, boce, igračke),
• redovno prazniti ili mijenjati vodu u posudama za cvijeće, pojilicama i sl.,
• spremnike za vodu zatvoriti poklopcem ili mrežom,
• održavati sisteme odvodnje i drenaže,
• pravilno držati gume u vulkanizerskim dvorištima,
• održavati septičke jame propisno zatvorene,
• uređivati vrtove i zelene površine kako bi se smanjilo zadržavanje odraslih komaraca.