Vegetarijanska hrana rješenje za glad u svijetu

Svjetski usjevi mogli bi nahraniti četiri milijarde ljudi više nego što trenutno naseljava planetu, ali bi proizvodnja morala da se preusmjeri sa stočne hrane i biogoriva isključivo na hranu za ljude, pokazali su rezultati Instituta za prirodno okruženje na Univerzitetu u Minnessoti, prenosi B92.

Vegetarijanstvo je zdravo za srce

Čak i smanjenje proizvodnje hrane za stoku moglo bi povećati poljoprivrednu efikasnost i donijeti hranu milionima ljudi, pokazala je studija.

„Otkrili smo da bi se mnogo hrane sa već zasijanih usjeva moglo ravnomjerno rasporediti po svijetu, a da to i ne osjetimo“, kaže Emily Cassidy, voditeljica istraživanja objavljenog u Environmental Research Letters.

„U zavisnosti od toga koji farmeri i potrošači budu bili spremni na promjenu sadašnjeg stanja, postojeći usjevi bi mogli da nahrane milione ili čak miliijarde ljudi više”.

Zašto je meso problem?

Potražnja za usjevima trebala bi biti udvostručena do 2050. godine zbog rasta stanovništva i povećavanja konzumacije mesa. Meso uzima veliki danak, jer je potrebno 30 kalorija iz biljaka kako bi se proizvela samo jedna kalorija mesa. Uz to, zemlja se sve češće koristi za sirovine potrebne za proizvodnju biogoriva, a ne proizvonju hrane.

Cassidy i njene kolege mapirali su i proširili produktivnost 41 velikog usjeva između 1997. i 2003. prilagođavajući brojke uvoza i izvoz. Istraživači su pretpostavili da je čovjeku potrebno oko 2.700 kcal dnevno, dok životinje nisu obuhvaćene studijom.

Otkrili su da samo 12 posto od kalorija koje nosi jedan usjev za ishranu stoke potroši čovek. Svega 55 posto kalorija sa usjeva širom svijeta direktno hrani ljude.

Samo američka poljoprivreda bi promjenom namjene usjeva mogla da nahrani još milijardu ljudi.

Isto je moglo da se primijeni, čak i kad su u obzir uzete čovjekove potrebe za proteinima. Naime, od svih biljnih proteina koji se proizvedu, svega 49 posto završi na čovjekovoj trpezi.

U mahunarkama je spas

Istraživanje je pratilo alokaciju kalorija sa usjeva u četiri zemlje: Indiji, Kini, Brazilu i SAD. Otkrili su da u Indiji 90 posto proizvedenih biljaka hrani ljude, dok je u sljedeće tri alokacija sljedeća: 58 posto, 45 posto i 27 posto.

Takođe, kada bi se prebacilo težište sa proizvodnje govedine, na uzgoj svinja i pilića, moglo bi da se nahrani još 357 miliona ljudi, a prelazak na vegetarijansku ishranu mogao bi da nahrani još 815 miliona ljudi.

Istraživali ističu da njihova namjera nije bila davanje nutricionističkih preporuka, nego ukazivanje na mogućnosti svijeta da nahrani sve ljude. Oni kažu da čovjek u potpunosti može ispuniti potrebu za proteinima biljnom hranom, ali da je za to potrebna i promjena direktno na njivama. Treba, dakle, povećati proizvodnju mahunarki, koje su bogate proteinima.

Biti vegan u BiH

„Dobre vijesti su da mi već proizvodimo dovoljno kalorija da nahranimo nekoliko milijardi ljudi više”, kaže Cassidy.

„Kako naša planeta postaje sve pretrpanija i trpimo razne pošasti poput suša i parazita, možemo pronaći način da efikasnije iskoristimo zemlju koju imamo”, dodaje ona.