Vatikan: Katolici smiju vjerovati u vanzemaljce

Vatikan je, 400 godina nakon zatvaranja Galilea zbog otkrića kako Zemlja nije središte svemira, sazvao mnoge stručnjake, kako bi proučili mogućnost postojanja vanzemaljskog života i kako bi to moglo utjecati na katoličku Crkvu.

"Pitanja o porijeklu života i o tome postoji li život negdje drugdje u svemiru, zaslužuju ozbiljno promišljanje", rekao je velečasni Jose Gabriel Funes, astronom i direktor Vatikanskog opservatorija. Funes, koji je iz reda isusovaca, predočio je rezultate petodnevne konferencije, koja je okupila astronome, fizičare, biologe i mnoge druge stručnjake, i na kojoj se se raspravljalo o astrobiologiji, odnosno porijeklu života i njegovom postojanju u svemirskim prostranstvima.

Funes je dodao kako mogućnost postojanja vanzemaljskog života podiže "mnoga filozofska i teološka pitanja", ali je dodao i kako je konferencija bila više održana sa naučne perspektive i fokusirana na to kako se naučne discipline mogu iskoristiti u istraživanju tog pitanja, prenosi AP. "Religija i nauka na život gledaju kao na vrlo poseban ishod ogromnog i uglavnom za život nepogodnog svemira", istaknuo je Funes. "Postoji mnogo plodnog tla u sredini za razgovore između astrobiologa i onih koji pokušavaju shvatiti smisao našeg postojanja u svemiru", zaključio je Funes.

"Sloboda Božje kreacije se ne može ograničiti"

"Ako biologija nije jedinstvena samo za Zemlju, ili ako se život negdje drugdje razlikuje biohemijski od našeg, ili ako ikad ostvarimo kontakt s inteligentnim vrstama u svemirskim prostranstvima, to će imati dubok uticaj na utisak o nama samima", naglasio je Funes, kojem ovo nije prvi put da istražuje mogućnost postojanja vanzemaljskog života. U prošlogodišnjem intervjuu za vatikanski list L'Osservatore Romano, Funes je rekao kako se vjerovanje u postojanje vanzemaljskog života, čak i onog inteligentnog, zapravo ne kosi s vjerom u Boga. "Kako možemo samo odbaciti pomisao da život postoji i negdje drugdje u svemiru", zapitao se tada Funes. Tada je rekao i kako "ne možemo sami ograničiti Božju slobodu kreiranja života".

Petodnevnoj konferenciji prisustvovalo je oko 30 naučnika, uključujući i nekatolike, iz SAD, Velike Britanije, Francuske, Švicarske, Italije i Čilea.