Uskoro i 'klimatski ratovi'?

Klimatske promjene predstavljaju skoru, rastuću i ozbiljnu prijetnju zdravlju i sigurnosti cijelog čovječanstva, istaknuto je na stručnoj konferenciji koja se početkom sedmice održala u Londonu.

Oficiri britanske vojske na simpoziju su upozorili da bi cijene hrane i goriva mogle naglo porasti zbog sukoba koje će izazvati sve veće klimatske promjene. U dokumentu koji je predstavljen sudionicima ističe se da će humanitarne katastrofe povećati pritisak na vojne resurse, pa se od vlasti traži da prihvate ambicioznije ciljeve u smanjivanju emisija stakleničkih plinova.

Budući da kroz šest sedmica počinje UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, britanski ljekari, akademici i vojni stručnjaci okupili su se na sastanku koji se održao u sjedištu British Medical Associationa kako bi raspravili o potrebi da razvijene zemlje intenziviraju svoju borbu protiv globalnog zatopljenja.

Naučna istraživanja pokazuju da bi najteže posljedice zagrijavanja mogle osjetiti relativno siromašne zemlje tropskih predjela. Britanski vojni stručnjaci podsjetili su da se veliki dio trgovine odvija upravo kroz ta područja te da Sjeverna Amerika, Evropa i Kina spadaju u društva koja su vrlo ovisna o uvozu nafte i drugih resursa.

Admiral Neil Morisetti, povjerenik za klimatsku i energetsku sigurnost u britanskom ministarstvu obrane, rekao je da bi sukobi u tim područjima otežali i poskupili transport resursa o kojima uvelike ovise zemlje poput Velike Britanije.

"Ako postoje opasnosti u trgovačkim rutama, one će se odraziti na hranu i energiju", rekao je Morisetti za BBC i dodao: "Cijene energije će porasti – cijene na benzinskim pumpama, kao i cijene dobara koja se proizvode u jugoistočnoj Aziji, a koja mi uvozimo".

Ratovi za resurse
Neka nova istraživanja pokazala su da će klimatske promjene povećati opasnost izbijanja vojnih sukoba jer će se povećati natjecanje za rijetke, ali esencijalne resurse kao što su voda i hrana. Tako je primjerice Međunarodni institut za strateška istraživanja nedavno upozorio da će klimatske promjene "povećati rizik nestašica resursa, masovnih migracija i civilnih sukoba". Britansko ministarstvo odbrane smatra da će one izazvati promjene u uslovima koji su potrebni za izazivanje sukoba.

Alejandro Litovsky, osnivač organizacije Earth Security Initiative, ističe da će cijene hrane rasti čak i ako ratnih sukoba ne bude.

"Od 2000. godine do danas svjedočili smo porastu cijena, a on se vjerovatno neće zaustaviti", rekao je Litovsky. "Na rast cijena uglavnom utiču nestašice resursa, a trendovi pokazuju da se problem neće riješiti bez drastičnih intervencija", rekao je čelnik ESI-ja i dodao da čovječanstvu prijeti nestanak šuma i voda u kojima smo navikli uživati bez većih ograničenja.

Multinacionalna kompanija Starbucks prošle je sedmice upozorila da bi klimatske promjene kroz 20 do 30 godina mogle ozbiljno zaprijetiti i svjetskim prirodima kafe.

Zdravstveni problemi
Ljekari, sudionici konferencije, istaknuli su pak da će globalno zagrijavanje uzrokovati brojne zdravstvene probleme osobito u zemljama u razvoju. Povećat će se glad i pothranjenost, a počet će se širiti i neke zarazne bolesti. Siromašnija društva suočit će se sa simbiozom ova dva problema jer su neuhranjeni ljudi skloniji infekcijama.

S druge strane, prema izvještaju konferencije, smanjenje emisija CO2 trebalo bi donijeti niz dobrobiti za zdravlje ljudi.

"Promjene u proizvodnji energije poboljšat će kvalitetu zrak. Čak i manje izmjene u životnom stilu – poput povećanja tjelesnih aktivnosti šetnjom ili vožnjom bicikla – smanjit će razine bolesti srca, kapi, pretilosti, dijabetesa, raka dojke, demencije i depresije. Politika ublažavanja klimatskih promjena na taj će način značajno smanjiti broj invaliditeta i smrti koje se mogu spriječiti kod miliona ljudi širom svijeta", napominje se u saopćenju.

Nema mjesta optimizmu
Dokument konferencije poziva EU da poveća svoje ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine sa sadašnjih 20 posto na 30 posto u odnosu na razine iz 1990. Međutim, trenutno oko ovakve inicijative u vladama EU ne postoji konsenzus.

Profesor klimatoloških nauka na University Collegeu u Londonu Chris Rapley upozorio je da će bez hitne akcije emisije ugljičnog dioksida narasti do razina koje će uzrokovati nesagledive probleme. Već sada koncentracije CO2 su narasle na 380 udjela na milion, dok su se milionima godina u predindustrijskoj eri kretale od 180 za ledenih doba do 280 na milion tokom međuglacijalnih razdoblja.

"Ako nešto ne poduzmemo, s ovakvom stopom razvoja situacije, emisije CO2 će se nastaviti ubrzavati te na kraju stoljeća neće iznositi 450 ili 650, već hiljadu udjela na milion", rekao je Rapley istaknuvši da je to čak 10 puta više od razlike između ledenih i međuglacijalnih doba. "Morate biti veliki optimist da mislite kako to neće uzrokovati ogromne promjene".

Razine mora rast će još 500 godina!
Jedno novo istraživanje naučnika s instituta Niels Bohr u Kopenhagenu, objavljeno u časopisu Global and Planetary Change, pokazalo je da bi se, prema sadašnjim trendovima, porast razina mora uzrokovanih klimatskim promjenama mogao nastaviti narednih 500 godina. Ovakav razvoj stvari u narednim stoljećima bit će jedna od najkatastrofalnijih posljedica porasta temperatura.

Prema pesimističnom scenariju emisije stakleničkih plinova nastavit će rasti, a s njima i razine mora – do 2100. za 1,1 metara, a do 2500. za 5,5 metara. No, razine mora rast će čak i u najoptimističnijem scenariju, koji će zahtijevati velike promjene u strategiji, velik tehnološki napredak i međunarodnu saradnju - do 2100. porast će za 60 cm, a do 2500. za 1,8 metara.

"U 20. stoljeću razine mora rasle su oko dva milimetra godišnje, međutim, u posljednjim desetljećima taj se porast ubrzao za oko 70 posto", rekao je jedan od autora studije, Aslak Grinsted, i dodao: "Čak i ako stabiliziramo koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi i prestanemo s njihovim ispuštanjem, porast razina mora nastavit će se ubrzavati narednih nekoliko stoljeća zbog dugog vremena reakcije mora i ledenih pokrivača".