UN: Proizvodnja mesa doprinosi efektu staklene bašte

Za proizvodnju pola kilograma mesa u atmosferu se emituje isto toliko gasova koji stvaraju efekat staklenika koliko i vožnja kolima na nekoliko desetina kilometara, upozoravaju ekolozi, javlja Srna.

Da bi se dobio kotlet od mesa, težak 225 grama, meso je neophodno samljeti, posoliti, zabiberiti, dodati nešto sječenog luka i kečapa, te izbaciti u atmosferu isto toliko gasova koji stvaraju efekat staklenika koliko i vožnja kolima 16 kilometara.

Poljoprivreda ugrožava čovjekovu sredinu ništa manje od energetike i transporta, upozoravaju eksperti UN-a.

U stočarstvu ima nekoliko činilaca koji škode klimi. Životinje jedu ogromne količine biljki, koje bi potencijalno mogle da apsorbuju ugljendioksid. Neophodno je uzimati u obzir metan, koji se emituje kao rezultat životne aktivnosti kopitara.

Ukusno jelo skupo košta, a u cijenu spada i stanje čovjekove sredine... Na Novom Zelandu stočarstvo je glavni izvor emisija u atmosferu gasova, koji vode efektu staklenika, navode ruski mediji.

Što je veća populacija, više se proizvode hamburgeri. Zato ljudi koji smanjuju količinu mesa koju konzumiraju doprinose očuvanju čovjekove sredine. Ljudi, u principu, jedu više mesa nego što je potrebno ljudskom organizmu.

Izbalansirana ishrana s manjom količinom mesa automatski će voditi manjem trošku energije i emisijama gasova, koji vode efektu staklene bašte. Moguće je izbjeći potpuno odustajanje od mesa, ali je u organizaciji poljoprivredne proizvodnje neophodno uzimati u obzir negativni utjecaj na klimu i truditi se da se on maksimalno smanji.

Prema mogućnostima, neophodna su pošumljavanja i bolje korištenje parcela.

Prema negativnom utjecaju na čovjekovu sredinu, poljoprivreda zauzima treće mjesto, poslije energetike i transporta, zaključuju eksperti.