U Černobilu će se graditi novi betonski sarkofag

Za dvije sedmice, Ukrajina će biti domaćin donatorske konferencije koja će biti održana u Moskvi, glavnom gradu Rusije. Cilj je prikupiti milijardu dolara da bi gradnja ogromnog prekrivača preko eksplodiralog nuklearnog reaktora elektrane Černovil mogla biti nastavljena, odnosno, da bi černobilski nuklearni otpad bio sahranjen za još jedno stoljeće, piše Glas Amerike.

Japanska nuklearka Fukushima ovih dana je poprište grozničavih napora da se saniraju oštećenja i spriječi širenje radijacije iz nuklearnog reaktora. Ukrajinski Černobil prije 25 godina, tada u okviru Sovjetskog Saveza, takođe je bio poprište sličnih napora. Danas je turistička atrakcija, ali i opasnost koja i dalje prijeti.

Elektrana Chernobil je prije 40-ak godina projektovana da bude najveća nuklerna elektrana u Evropi. Od 1986. godine je mjesto najvećeg mirnodopskog nuklernog incidenta u svijetu. Eksplozija do koje je došlo raznijela je krov  reaktora. Sovjetske vlasti su u prvim momentima demantirale da je došlo do incidenta. No, ubrzo su bile prisiljene iseliti 330.000 stanovnika sa šireg područja Černobila. I danas, 25 godina kasnije prostor veličine 4.300 kvadratnih kilometara je zatvoren za naseljavanje.

U januaru ove godine vlasti Ukrajine, nekadašnje sovjetske republike, zaključile su da je bivša nuklerka dovoljno bezopasna i odlučile da Černobil otvore za turiste.

I turisti su počeli da dolaze.

Neki sa maskama na licu, neki sa gajgerovim brojačima... usput kupujući prigodne suvenire. Jedan turista kaže „Prijatelji mi kažu mi da sam lud, neozbiljan... Boje se radijacije“ - dodaje Maxim

Glavna turistička atrakcija je Pripjat, nekada sovjetski grad-model, a sada grad-duh. Na aveniji Lenjina  nema nikoga, na gradskim parkovima i igralištima za proteklih  25 godina izrasle su prave šume.

Turisti obilaze i razgledaju, a stručnjaci i dalje brinu o pritajenoj opasnosti.

Laurin Dodd, Amerikanac, nuklerni inžinjer koji radi na daljem saniranju Černobila, za sarkofag u kojem je, da tako kažemo,  sahranjen nuklearki reaktor  kaže: „To je kao kula od karata. Taj ogromni zaštitni kovčeg pravljen je u izuzetnim okolnostima, donekle robotizirano. Ako uđete u unutarnje prostore elektrane vidjećete rupe i pukotine u koje se zavlače i kroz koje prolaze brojne manje životinje. Skoro 200 tona radiaktivnog materijala je ispod starog sarkofaga. Taj prekrivač je izliven za šest mjeseci u herojskih okolnostima. Njegova projektovana trajnost je 10 godina, a već je prošlo 25.“

Građen na šinama, a biće visine njujorškog Kipa slobode, novi zaštitni prekrivač nuklernog reaktora biće najveća pokretna gromada na svijetu.

.