U čemu je stvar sa antibioticima?

Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje, a suvremena medicina snažno se oslanja na upotrebu ovakvih hemijskih agensa u borbi protiv velikog broja zaraznih bolesti.

Nije svaka infekcija prouzrokovana bakterijama, te su vrlo česte i virusne infekcije na koje antibiotik uopšte neće djelovati. Ako tada uzmete antibiotik, unijet ćete lijek koji vam nimalo ne pomaže, a pritom, kao i svaki lijek, može da ima neke neželjene efekte kao što su naprimjer alergije, koje antibiotici u odnosu na druge grupe lijekova dosta često izazivaju.

Infekcija koju je prvobitno izazvao virus i koja je iscrpila odbrambene snage organizma može zatim da se nastavi bakterijskom infekcijom, što se naziva superinfekcija. Ovdje već antibiotik može da pomogne, ali ga nikako ne treba uzeti istog momenta kada osjetite prvi simptom.

Nikad na svoju ruku!

Najvažniji razlog zašto prilikom prehlade ne treba uzimati antibiotike na svoju ruku je pojava koja se naziva bakterijska rezistencija. Da je ovo globalni problem pokazuju i procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da, ako se ovakav trend u upotrebi antibiotika nastavi, moguće je da nam već za par desetina godina ponestanu antibiotici za borbu protiv teških infekcija, naročito onih nastalih u bolničkim uslovima. 

Šta je zapravo bakterijska rezistencija?

Bakterije, kao i sva druga živa bića posjeduju sposobnost da se mijenjaju kako bi preživjele u različitim uslovima. Tako one razvijaju i raznovrsne mehanizme da izbjegnu, kako imunološke mehanizme čovjeka, tako i mehanizme kojima antibiotici zaustavljaju njihov rast ili ih ubijaju. One to rade tom brzinom i sa takvom efikasnošću da je to zaista zadivljujuće. Nažalost, za stvaranje novih antibiotika koji će moći da se uspješno hvataju u koštac sa ovako "inteligentnim" bakterijama potreban je poprilično dug period. Pritom su ti lijekovi uvijek skuplji od prethodnih, a gotovo od momenta kada se sintetišu i započne njihova upotreba, već se pojavljuju i bakterijske vrste koje uspjevaju da izbjegnu njihovo dejstvo, piše dr. Aleksandra Jukić za Doktor.rs.

Terapiju uvijek provedite do kraja

Nastanku bakterijske rezistencije doprinosi nekontrolisana i česta upotreba antibiotika, čak i kada oni zapravo nemaju efekta, ponavljana upotreba istih lijekova kao i prerano prekidanje antibiotske terapije. To znači da, iako se već nakon dvodnevne upotrebe antibiotike osjećate dobro, a simptomi su se povukli, ne smijete prekidati terapiju, već nastavite onoliko koliko vam je vaš doktor savjetovao. Iako se vi osjećate bolje, što znači da je zaustavljen rast bakterija i smanjen njihov broj i efekti, to ipak pogoduje nastanku rezistencije.