Trovanje: Povijest tihog ubijanja
Slučajevi trovanja poznatih osoba ili bitnih ponovno su aktualizirali temu stoljećima starog „tihog“ ubijanja. Najnoviji ovakvi slučajevi su trovanje venecuelanske zvijezde sapunica Gabriele Spanic (od strane asistentice), trovanje dioksinom bivšeg ukrajinskoga predsjednika Viktora Juščenka, trovanje ruskog disidenta Aleksandra Litvinenka radijacijom te posljednji - slučaj kontinuiranog trovanja vlasnika TV Pink - Željka Mitrovića.
Kako prepoznati trovanje
Po boji kože – blijeda (trovanje
nikotinom), crvena (etilni alkohol, ugljen monoksid, cijanid)
Po mirisu - badem (trovanje
cijanidima), bijeli luk (arsenovodonikom), aceton (metilni alkohol i
salicilati)
Koma - najčešće nastaje kod
trovanja lijekovima, ugljen monoksidom i alkoholom
Halucinacije - alkohol, gljive,
organofosfati
Zjenice - široke kod trovanja
atropinom, nekim gljivama i alkoholom;
sužene kod trovanja morfinom, organofosfatima, pilokarpinom
Nistagmus (podrahtavanje očnih
jabučica) kod trovanja alkoholom i barbituratima
Smetnje vida i sljepilo (metilni
alkohol), diplopija (etilni alkohol i nikotin)
Žutica - trovanje gljivama,
benzinom, fosforom
Jaka salivacija (lučenje
pljuvačke) - trovanje organofosfatima, nikotinom
Suha usta - trovanje nikotinom i
antihistaminicima
Poremećaj srčanog rada - nikotin,
organofosfati i lijekovi
Historija 'tihog' atentata
Historija trovanja datira od gotovo četiri i po hiljade godina prije Krista, a otrovi su korišteni u raznorazne svrhe, ali najčešće kao 'tiho' oružje. Atentati otrovom svoju ekspanziju su doživjeli za vrijeme Rimskog carstva, gdje je trovanje hrane i pića postalo uobičajena pojava. U srednjem vijeku ovaj vid ubijanja se toliko raširio da su prodavnice otrova bile javne, poput apoteka. Otrov je mogao kupiti ko god je htio. Situacija ni danas nije puno bolja, budući da, iako nema javnih prodavnica otrova, vi ga možete napraviti od namirnica koje se mogu kupiti u najbližem supermarketu.
Šta je trovanje
Uopćena definicija otrova bila bi da su to supstance koje su po svojim obilježjima, količini i koncentraciji strane organizmu, oštećuju strukturu i funkciju tkiva i izazivaju određene posljedice.
Stepen oštećenja i ishod zavisi od vrste štetne suspstance, načina unošenja, koncentracije i trajanja izloženosti otrovu. Otrovi mogu biti mineralnog, biljnog i životinjskog porijekla, a po načinu nastanka trovanje može biti slučajno, samoubilačko i ubilačko. Mogu biti u gasovitom, tečnom ili čvrstom stanju, a do trovanja dolazi kada dospiju u organizam preko kože, sluzokože i rane, ili kada se udahnu, popiju ili pojedu.
Najčešći otrovi i njihovi
antiotrovi:
Paracetamol (acetaminofen) / N-acetilcistein
Vitamin K antikoagulans, npr.
varfarin / vitamin K, protamin
Opojne droga, opioidi / nalokson
Željezo (i drugi teški metali) /
deferoxamine
Benzodiazepini / flumazenil
Etilen glikol / etanol ili
fomepizol
Metanol / etanol ili fomepizol
Cijanid / amil nitrit, natrij
nitrit i natrij tiosulfat
Pri pružanju hitne pomoći treba prvo utvrditi vrstu otrova, a zatim ga eliminisati iz organizma te neutralisati ostatke otrova koji se nisu mogli eliminisati i suzbiti pojave koje ugrožavaju život (paraliza disanja, šok, edem pluća).
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.