Tri metode učenja za nove generacije

Sociolozi već godinama upozoravaju na činjenicu da tradicionalne metode držanja nastave nisu kompatibilne sa novim generacijama mladih rođenih u digitalnoj eri. Teoretičari društva su odavno definisali ove mlade kao Generaciju Z (mladi rođeni od 1990. do 2000. godine). 

Tabla i kreda su potpuno zastarjela sredstva u nastavi kada je Generacija Z u pitanju jer mladi danas koriste tablet računare, interaktivni su na virtuelnim društvenim mrežama i svakodnevno koriste širokopojasni Internet.

Nastavnički blog Valentinkuleto.com savjetuje promjenu pristupa nastavi, prilagođavanje nastavnih sredstva i podizanje nivoa interaktivnosti. 

Pažnja mora biti usmerena ka metodama vizuelnog učenja

Studije su pokazale da su mladi danas prilično različiti od starijih generacija. To naravno nije stvar genetike već reakcije organizma i mozga na okruženje. Okruženje Generacije Z su grafički bogate web tehnologije, HD ekrani visoke rezolucije i velikih dimenzija dijagonala i sveukupna zasićenost informacijama. Rezultat toga su izražene perceptivne sposobnosti današnjih mladih koji vrlo lako prihvataju vizuelne forme i efektnije ih prihvataju i uče. Predavači moraju ispratiti ove promjene i ponuditi sadržaj koji se radije gleda i opaža nego predaje i sluša.

Fokusirati se na kritičko razmišljanje i rješavanje problema, a ne na memorisanje informacija

Uvijek će biti onih kojima je lakše da neke informacije prosto zapamte, ali postavlja se pitanje da li će oni ta znanja moći da iskoriste u realnim radnim okolnostima i zadacima. Smatra se da je posebno danas nepotrebno pamtiti određene informacije kada su one dostupne na par klikova i pretraga na Internetu. Jasno je da se strateški obrazovanje mora baviti edukacijom mladih u smislu razvijanja kritičkog razmišljanja i učenju primjene znanja u rješavanju problema, a ne kreiranjem kadrova koji će u svakom trenutku znati datume istorijskih događaja, vrijednosti matematičkih konstanti ili određenih naučnih teorema. Preduzetništvo se smatra osnovom budućeg ekonomskog privređivanja i stoga je važno na vrijeme obučiti mlade znanjima koja će im pomoći u borbi da opstanu na tržištu.

Prilagoditi predavanja potrebama mladih po kriterijumu vremena

Velika mana generacije Z je što im od prevelike količine plasiranih informacija pažnja drastično opada posle kraćeg vremena. Jednostavno, zasićenost informacijama i ubrzane kongitivne aktivnosti doprinose činjenici da već poslije nekoliko desetina minuta mozak ne može da primi nove informacije i da mu je potreban odmor. I zaista, čas od 45 minuta je nepraktičan kada je pažnja dvadesetogodišnjaka u pitanju. Predavanja se moraju podijeliti u kraće segmente ili je potrebno omogućiti mladima da imaju pristup znanju onda kada su spremni da ga prihvate. Tu na scenu stupaju metode učenja na daljinu, e-learning platforme i sistemi kojima se lako pristupa preko Interneta i koji su u svakom trenutku dostupni, savjetuje Valentinkuleto.com.