Trener savjetuje - Djeca trebaju trenirati ali ne previše

Zabrana kretanja za djecu u Federaciji BiH je još uvijek na snazi, a naši mališani sve nemirniji. Činjenica da se i vrijeme polako popravlja, da je sve više sunčanih i toplih dana, postavlja pred roditelje dodatne izazove, u smislu zadržavanja djece u kući. U našem prethodnom videu za mališane dali smo nekoliko prijedloga za animaciju djece i vježbanje u kućnim uslovima.

Danas, zajedno sa osmogodišnjom djevojčicom Majrom, donosimo nove ideje, koje ćete, nadamo se, isprobati sa svojim najmlađima. Prije nego pogledate video, kako ste i navikli, kratki razgovor sa našim stručnjakom za zdravo kretanje, Adnanom Maljevićem.

Krećemo od aktuelnog pitanja . Poput odraslih i mnoga djeca su se "ulijenila" tokom ovog perioda izolacije. Šta uraditi ako nam se čini da dijete ne uživa u treningu ili vježbanju?

Maljević: To je vrlo dobro pitanje, zaista. Djeca na različite načine reaguju na naše nastojanje da ih pokrenemo. Nekada u tome uživaju manje, nekada više. Nekada je to tako zato jer su potpuno nezainteresovana, jer bi radije radila nešto sasvim drugo. Nekada, međutim, je to zbog toga što imaju osjećaj da im nešto “ne ide od ruke”. U takvoj situaciji, znajući koliko je intenzivna aktivnost važna za njihov optimalni razvoj, na nama je da, poznajući svoju djecu, pronađemo načine da ih stimulišemo, da ih ohrabrimo, i na taj način potaknemo da vježbaju.

Djeca na sedmičnom nivou ne bi smjela imati više od 16 sati intenzivne fizičke aktivnosti (sport i aktivna igra)

U našem prethodnom razgovoru smo rekli da djeca vole da se igraju, da vole da se takmiče, da vole da budu bolja od roditelja, pa u tom smislu kontinuirano trebamo raditi na stvaranju ambijenta u kojem će deca rado vježbati. Posebno trebamo voditi računa o tome da su to ipak djeca, i da njima treba malo više vremena da savladaju određeni zadatak, određenu aktivnost.

Roditelji mogu, i trebaju, biti uzor mališanima kada je u pitanju vježbanje u vrijeme izloacije.

Mi, kao roditelji, trebamo pokazati da i nama ponešto ne ide od ruke baš odmah, ali da se kroz vježbanje te neke konkretne aktivnosti, popravljamo i da smo sve bolji. To možemo pokazati tako što ćemo raditi svoje vježbe (npr. One koje smo ranije prikazali za početnike , ili vježbice za mališane, kako bi dijete vidjelo da i nama nešto “ne ide od ruke”, ali da sa više pokušaja uspijevamo da savladamo zadatak.

Radiosarajevo.ba: U našem prethodnom razgovoru, rekli ste “teoretski posmatrano, bavljenje sportom je zdravo i nužno za djecu i omladinu”. Šta ste pod tim mislili?

Maljević: Nesporno je da fizička aktivnost ima veliki broj pozitivnih efekata u razvoju mladog čovjeka. Međutim, mi vrlo dobro znamo i da posljednjih godina bilježimo sve veći broj povreda djece, naročito kod djece koja se bave sportom. O tome zašto se djeca povrjeđuju na treningu možemo govoriti nekom drugom prilikom, ali ovdje treba skrenuti pažnju roditeljima da vode računa o tome da sa fizičkim aktivnostima za djecu ne smijemo pretjerivati. Iako je u uslovima izolacije teško “pretjerati” sa obimom aktivnosti za djecu, slijedeće tri smjernice nam mogu biti od velike pomoći. 

• Djeca na sedmičnom nivou ne bi smjela imati više od 16 sati intenzivne fizičke aktivnosti (sport i aktivna igra)
• Omjer između organizovanih aktivnosti (sport/trening) i igre treba da bude 1:2, u korist igre;
• Broj sati organizovanog sporta (uključujući i treninge i takmičenje kada nisu u izolaciji) ne smije prelaziti broj godina djeteta (npr. dijete od 8 godina ne smije sedmično provesti više od 8 sati u organizovanim sportskim aktivnostima, uključujući i treninge i takmičenje).

Pretjeran obim fizičke aktivnosti/sporta, dakle, kao i nekvalitetna, nestrukturirana, nesistematski programirana fizička aktivnost, može se loše odraziti na razvoj djeteta.

Radiosarajevo.ba: To je zaista zanimljivo. Ko bi rekao da se djeca mogu previše kretati?! Imate li možda još poneki savjet za roditelje?

Maljević: Na osnovu iskustva sa svojom djecom, mislim da je većina roditelja suočena sa problemom manjka sna za djecu. Naime, trenutna situacija je dovela do toga da djeca malo više vremena provode za računarima, radi škole, ili na raznim uređajima (mobitel, tablet, TV). Školski dio ne možemo kontrolisati, ali bismo trebali povesti računa o tome koliko su djeca izložena tzv. plavom svjetlu mimo školskih obaveza.  S tim u vezi, posebno je važno voditi računa o tome da najmanje 2-3 sata prije redovnog odlaska na noćno spavanje treba izbjegavati korištenje uređaja, jer to uzrokuje biohemijske reakcije u procesu, zbog kojih se tijelo ponaša kao da je dan produžen, a to nadalje znači da djeca dugo ne mogu da utonu u san. Prema tome, moj prijedlog bi bio da se najkasnije u 19:00 završava sa korištenjem mobitela, radom na računaru ili gledanjem TV-a. Čitanje knjiga je uvijek mnogo, mnogo bolja opcija. Od kvalitetnog sna zavisi psiho-fizički razvoj djeteta, rezultati u školi, i sve drugo što je za djecu u razvoju jako važno. A kako bismo pomogli da djeca bolje i duže spavaju, pripremili smo novi set vježbica, koje možete pogledati na videu ispod.

 

Broj godina (uzrast/starost) djeteta određuje maksimalni broj sati koji dijete smije/treba provesti u organizovanim fizičkim aktivnostima