Trendovi osnovaca: Turske serije, Facebook i Grand
Kroz
razgovore sa učenicima mlađih i starijih
razreda osnovne škole jedna nastavnica otkrila je svoja zapažanja o odnosu djeca
– mediji
Prema navodima teksta, objavljenog u časopisu Link, kako prenose Nezavisne, djeca kod kuće gledaju ono što i roditelji tako da su im omilljeni junaci likovi iz turskih serija, dok su im uzori pjevači "Granda". Svi imaju profile na Fejsbuku, a šta u njima pišu to roditelji ni ne znaju.
Televizija:
Svi uzrasti
u školi svakodnevno gledaju trenutno aktuelne
turske serije. Čak organizuju svoje vrijeme u skladu sa terminima
emitovanja. Djeca se u školi igraju na osnovu tih serija, znaju imena svih
likova i definišu ih kao dobre i loše. Zbog ličnih života glumaca iz pomenutih
serija, uglavnom učenice, kupuju žutu štampu i tabloide, a i to im je najčešća
pretraga na internetu.
Najgledaniji program je Pink zbog
serija i emisija tabloidnog karaktera. Grand parada postavlja standarde što se tiče
oblačenja, frizura i ponašanja. Prilikom igre asocijacija na času građanskog
vaspitanja djeca su tražila da se formira komisija kao u Grandovim emisijama.
Pošto ne idu u bioskop gledaju samo filmove
koji se daju na televiziji i ono što mogu da skinu sa interneta, mada su i
tu ograničeni jer ne znaju kako se skidaju filmovi ili serije. Nisu ni
zainteresovani to da nauče već samo koriste vršnjake koji su to savladali pa
uglavnom od njih traže da im "skinu" nešto.
Radio:
Učenici uopšte ne slušaju radio i taj medij im
je najmanje poznat. Mnoga djeca su komentarisala kako u kući uopšte i nemaju radio prijemnik, već da im je
TV stalno upaljen i čuje se iako ga ne gledaju. Đaci čak i uče i rade domaće
zadatke uz upaljen prijemnik.
Novine:
Štampu
generalno ne čitaju jer domaćinstva ne kupuju novine, a i djeca ne vole da
čitaju. Kroz razgovor sa učenicima 7. i 8. razreda se može čuti da oni
"kao" čitaju novine na internetu. Međutim, i tada se informišu samo kroz tabloide i trač rubrike.
Djeci su
interesantne lokalne nedjeljne novine jer u njima često vide ili pročitaju
nešto o osobama - djeci iz okruženja. Mada i taj način informisanja zavisi od
skromnog kućnog budžeta.
U nižim
razredima, djeca se navikavaju da čitaju obrazovno-zabavne novine za koje se
opredijeli učitelj/ica. Najviše im se sviđaju novine sa zanimljivim zadacima,
stikerima, stripovima, sa što više slika
i boja, a što manje teksta.
Internet:
Sva djeca
imaju svoje Facebook (FB) profile. Roditelji
ne nadziru djecu kad su na internetu niti im znaju lozinke. Roditeljima je
važno da se pohvale kako im dijete koristi internet a za šta, kako i u koje
svrhe, ne znaju. Takođe, ono što se ne objavi ili ne prokomentariše na FB kao
da se nije ni desilo.
Djeca se
takmiče ko će imati više prijatelja na
FB i u tome vide svoj uspjeh i popularnost. Takođe, mjerilo im je i broj, a
ne priroda komentara poslije njihovih postova ili postavljanja fotografija.
Pozitivna
strana interneta, kompjutera i igrica je što djeca pamte riječi na engleskom,
brže usvajaju latinicu i alfabet ali teže savladavaju pisanje.
Mobilni telefoni:
Čak i
učenici nižih razreda imaju i nose mobilne telefone. Prestiž je imati što noviji i skuplji model kao i
hvaljenje-nabrajanje karakteristika telefona iako se ne koristi ni deseti dio
mogućnosti uređaja.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.