Titovi agenti tvrdili: Zvanična verzija ubistva Kennedyja nemoguća!

Godinu dana poslije atentata na predsednika Sjedinjenih Država Johna F.  Kennedya, Titovi bezbjednjaci rekonstruisali su atentat do najstinijih detalja. Utvrdili su da je zvanična verzija ubistva nemoguća, kaže dugogodišnji Titov prevodilac Ivan Ivanji, piše Avaz.ba.

Jedan snimak, bezbroj tumačenja i vrlo malo onih koji poslije pola vijeka vjeruju u zvaničnu verziju ubistva.  To je danas utisak o onome što se na ulicama Dallasa desilo 22.  novembra 1963.  godine.  Gotovo svaki od scenarija ubistva 35.  američkog predsjednika Johna Kennedya može da posluži kao dobra osnova za film. 

U Jugoslaviji bio Dan žalosti

Dan žalosti, otkazane fudbalske utakmice i pozorišne predstave - tako je izgledala Jugoslavija na dan poslije ubistva Johna Kennedya 1963.  u Dallasu.  Samo četiri nedjelje prije toga Bijelu kuću posjetio je Josip Broz Tito. 

Dugogodišnji Titov prevodilac Ivan Ivanji ovih dana je javnost podsjetio na jedan zanimljiv bezbjednosni detalj. "Kad smo sjedili u istočnom Berlinu, ljudi iz Titove bezbjednosti su mi ispričali da su poslije atentata na Johna Kennedya napravili probu kako bi ispitali da li su dva metka mogla da pogode Johna Kennedya, a jedan guvernera Teksasa John Connellya.  Tako kaže zvanična verzija", kaže Ivanji.  

Istakao je da su probali sa iste visine sličnu metu i da su konstatovali da je nemoguće. "Jedan metak bi mogao sasvim slučajno da pogodi, ali da tri metka pogode, ne dolazi u obzir", kaže književnik Ivanji. 

Jugoslovenski bezbjednjaci su do tih zaključaka došli godinu dana poslije ubistva Kennedya, ali je pitanje - zašto su uopšte isprobavali? "Mislim da te službe bezbjednosti moraju poslije svakog atentata ili pokušaja atentata da provjere sve mogućnosti, ali vjerovatno je to bilo i zbog radoznalosti, kako bi utvrdili gdje su to američke kolege pogriješile", objašnjava Ivanji. 

Četiri nedjelje prije atentata Tito bio u posjeti Kennedyu

Samo četiri nedjelje prije ubistva u Dallasu, Josip Broz Tito je sa suprugom Jovankom boravio u Bijeloj kući.  Neobično kod susreta je bilo to što nije bilo Jacqueline Kennedy.  A iz današnje perspektive, neobična je bila i reakcija jedne socijalaističke zemlje na ubistvo jednog američkog predsednika. "Bio sam tada umjetnički direktor Savremenog pozorišta na Crvenom krstu i za vrijeme predstave Laku noć, Betina, glumac Verber je upao u upravničku ložu.  Kaže - ubili su Kennedya, da li da prekinemo predstavu.  Ja kažem - ne pada mi na pamet, zašto da prekidamo predstavu ja nisam bio toliko potresen", kaže Ivanji. 

Bivši dopisnik Politike iz Washingtona Momčilo Pantelić 22.  novembra 1963.  godine imao je 16 godina. "Ja sam to doživio kao zaista neobičan fenomen koji je potresao Jugoslaviju na jedan način koji do tada nije bio poznat - da zbog smrti jednog lidera mi doživljavamo emotivni udar", kaže Pantelić.  Slijedećih nekoliko dana na naslovnim stranama novina nalazila su se dva imena - Kennedy i Lee Harvey Oswald.  U Jugoslaviji je poslije ubistva proglašen dan žalosti, otkazane su sve utakmice i pozorišne predstave.  Tito je tih dana rekao da je Kennedy na njega ostavio utisak i kao državnik i kao čovjek. 

Cijeli svijet gledao brak Johna i Jacqueline kao bajku

"Glavni je utisak moje generacije, i mislim da je to bio utisak i u svijetu, da je to bio prvi predsjednički par, na koji smo svi željeli da ličimo", navodi Pantelić. Razne hronike govore da je Tito imao poseban afinitet prema Johnu Kennedyu i njegovom stilu, navodi Pantelić i dodaje da su Titu odgovarale i početne vodilje Kennedyeve politike koje su među konzervativcima u Americi doživljavane kao neke klice neosocijalizma. Ivan Ivanji ističe da je to bio trenutak kada se Jugoslavija približavala Sjedinjenim Državama, kad se Tito upravo bio vratio iz te posjete, kada su i naši mediji počeli drugačije da pišu. 

Film o Kennedyu dobijao je nevjerovatne zaplete.  Dok su Leea Oswalda vodili u sigurniji zatvor, pred televizijskim kamerama ubio ga je vlasnik noćnog kluba Jack Rabi.  Jedan od najčuvenijih novinara Politike Miroslav Radojčić, koji je tada bio dopisnik iz Amerike, navodno tri dana nije spavao kako bi u zemlju poslao sve detalje filmske drame iz Dallasa.  Ivan Ivanji kaže da tada ubijaju atentatora, "pa je atentator atentatora na čudan način kasnije umro od raka, i 18 ljudi koji su u vezi sa tim atenatatom je poginulo ili na čudan načlin umrlo slijedećih mjeseci i godinu dana". 

Napisano 28 hiljada knjiga o atentatu u Dallasu

Zbog svega toga nasatlo je bezbroj različitih verzija atentata - da je Kennedya ubio Lyndon Johnson, Nikita Hruščov, Fidel Castro, CIA, mafija.  Politika tih dana prenosi stavove ruskih medija da Kenedya nije mogao da ubije fanatik poput Osvalda. 

Ivan Ivanji iznosi podatak Špigla da je o ubistvu Kenedya napisano 28 hiljada knjiga, a Momčilo Pantelić da ankete pokazuju da bar 60 posto Amerikanaca i dalje ne vjeruje u zvaničnu verziju. "Njima se priključio ovih dana i šef diplomatije John Kerry koji je rekao da mu ne izgleda vjerovatno da je Lee Oswald bio jedini učesnik atentata", kaže Momčilo Pantelić. Kenedyem će se baviti i budući američki predsednik.  Naime u oktobru 2017.  godine trebalo bi da bude objavljeno još 1.000 novih dokumenata o ubistvu iz Dallasa, ali će novi predsjednik moći da sakrije neke dijelove od javnosti, zbog nacionalne bezbjednosti. Ivan Ivanji je prenio samo dio onoga što su imali Titovi bezbjednjaci.