Šverc PET ambalažom

Iako u Hrvatskoj građani na otkup odjednom ne bi smjeli donijeti više od 80 boca, a prodavaonice ne bi trebale primati boce koje su kupljene u inostranstvu, praksa pokazuje da je drugačije. I jedni i drugi pravila često ne poštuju, a kršenje zakona policija bilježi već i na samim graničnim prijelazima.

Hrvatska policija je nedavno na području Vrgorca uhvatila tridesetdevetogodišnjeg muškarca sa kombijem punim plastične, staklene i limene ambalaže koju je prošvercao iz Bosne i Hercegovine. U kombiju su pronašli 323 kilograma otpada ambalaže za piće: 152 kilograma plastičnih boca, 169 kilograma staklenih i 2,5 kilograma limene ambalaže, za koju nije posjedovao nikakvu propisanu dokumentaciju. Tridesetdevetogodišnjak je uhapšen te je protiv njega podnesena kaznena prijava zbog izbjegavanja carinskog nadzora, ali i prekršajna prijava zbog kršenja odredbi Zakona o otpadu. U slučaju da je preko granice prošvercao ambalažni otpad, na njemu bi zaradio samo malo više od 3100 kuna, kažu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

"Fond trgovinama za njihove manipulativne troškove plaća 15 lipa po komadu, dok bi Fond ukupno bio na gubitku za 3844 kuna, jer tim naknadama treba dodati i druge naknade koje isplaćujemo u cjelovitom sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom", kaže direktor Fonda Vinko Mladineo.

Ipak ni švercer ne bi trebao lako doći do svog plijena, jer je Fond propisao da jedna osoba ne smije odjednom donijeti više od 80 boca. Propis koji se odnosi na prodavaonice kaže kako one ne bi trebale uzimati ambalažu iz inostranstva, jer na nju nisu plaćene propisane naknade.

Međutim, poznato je da u nekim trgovinama ne poštuju te odredbe, pa primaju i više od 80 komada odjednom te ne kontrolišu porijeklo ambalaže. Takve postupke obično objašnjavaju željom da pomognu svojim kupcima, koji njihovu dobrotu nerijetko koriste skidajući etikete sa ambalaže, te donoseći takvu ambalažu pod izgovorom da su etikete otpale.

"Čim primijetimo da je neka trgovina u nekom mjesecu isporučila deset i više posto veću količinu od uobičajene, šaljemo kontrolu koja treba utvrditi o čemu je riječ", pojasnio je Mladineo za Vjesnik, ističući kako se na taj način bore protiv manipulacije.

U Hrvatskoj je do sada prikupljeno 3,88 milijardi komada PET, staklene i aluminijske ambalaže za piće, što je oko 330.552 tone ambalažnog otpada.

Do sada je otkriveno 15-ak pokušaja ilegalnog uvoza stranog ambalažnog otpada. Najviše takvih pokušaja bilo je na granici sa BiH i Srbijom.