Šta su aflatoksini i kako štete čovjeku?

Aflatoksini koji su posljednjih sedmica otkriveni u mlijeku širom naše regije najjači su poznati kancerogen u prirodi. Ove hemikalije su zapravo prilično česte u prirodi i stvaraju ih gljive iz porodice Aspergillus.

Gljive Aspergillus su široko rasprostanjene. Najčešće se pojavljuju prije žetve na žitaricama, a mogu se pojaviti u toku žetve, ali i poslije i u silosima ukoliko su žitarice izložene visokoj temperaturi i povećanoj vlažnosti u dužem periodu, piše Domino magazin.

U zemljama regije i Evropske unije gornja granica aflatoksina je 0.050 µg/kg za mlijeko i mliječne proizvode, dok je u EU granica za dječije proizvode niža i iznosi 0.025 µg/kg. U Americi je granica veća i iznosi čak 20 µg/kg.

Problem aflatoksina u mlijeku u regiji je stočna hrana bazirana na kukuruzu zatrovanom ovom hemikalijom, što znači da će se aflatoksini pojaviti u svim proizvodima nastalim tim putem.

Kada jednom uđu u lanac ishrane aflatoksini se teško uništavaju. Čak ni veoma visoke temperature neće uništiti ovu hemikaliju. Recimo pečenje zagađene kafe na 180 stepeni u trajanju od 10 minuta će eliminisati samo 50 posto aflatoksina.

Štetnost po zdravlje ljudi

Kada u organizam uđe aflatoksin, jetra će učiniti sve da ga razgradi na manje opasne hemikalije. Američka Agencija za hranu i lijekove FDA kaže da povremeno izlaganje ovoj hemikaliji nije opasno za ljude i da se ona često nalazi u prirodi.

Odrasle osobe imaju razvijen mehanizam zaštite i visoku toleranciju na ovu hemikaliju, pošto je široko rasprostranjena u prirodi. Ipak, ukoliko ste stalno izloženi njegovom djelovanju, opasnosti su veće, a najčešća bolest koja se javlja je upravo rak jetre.

Posebno su ugrožena djeca i ona bi svakako trebalo da izbjegavaju proizvode kod kojih postoji rizik zagađenja koliko god je to moguće. Izloženost aflatoksinima kod ljudi se može otkriti na osnovu analize krvi.

Kako smanjiti rizik?

Aflatoksini se javljaju u mlijeku i mliječnim proizvodima, ali vrlo često i u kikirikiju, kukuruzu, brašnu, riži, suncokretu, lješnjacima, bademima, pistacijima i orasima. Ako vam se neka od ovih namirnica učini ubuđalom, da na sebi ima plijesan, nemojte je jesti. 

Osim toga, konzumiranje povrća, naročito mrkve, celera i peršuna značajno smanjuje kancerogene efekte aflatoksina.