Srušeni rekordi: Oceanografi objavili rezultate velikog istraživanja Jadrana

Tim od petanestek oceanografa iz Hrvatske, Italije i Slovenije proveo je istraživanja mora tokom i nakon orkanske bure krajem januara i prve polovice februara 2012. godine, dakle prije dvije godine u ovo doba, i razultate objavilo u međunarodnom naučnom časopisu Ocean Science.

Najgušća, najhladnija i najslanija voda Jadrana ikad

Mjerenja su zabilježila najveću do sada poznatu gustoću vode u Jadranu od 30,6 kilograma po prostornom metru. Također, zabilježena je najniža temperature vode Jadrana od 3,9 stupnja Celzijusa na dubini 24 metra u Tršćanskom zaljevu. Istodobno, salinitet u sjevernom Jadranu narastao je do 38,5, što je najveća ikad zabilježena koncentracija soli u tom dijelu mora, piše u tekstu. Snažna dugotrajna bura pokrenula je tonjenje izuzetno hladne i guste vode u Tršćanskom zaljevu te njeno strujanje uz morsko dno prema južnom Jadranu.

Morska struja je, dostigla brzinu između 30 i 40 centimetara u sekundi, što je za vjetar s čijom se brzinom susrećemo svakodveno možda malo, ali je za morske struje jako mnogo, rekao je dr. Ivica Vilibić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Smanjen dotok jadranskih rijeka

Struja je za dvije do tri sedmice došla do Jabučke kotline i usporila dok je nije napunila, a potom nastavila prema jugu te u iduća tri do četiri mjeseca snažno utjecala na oceanografska svojstva ne samo Jadranskog nego i istočnog dijela Sredozemnog mora, kazao je.

Osim u Jabučkoj kotlini ona je napunila depresije u priobalnim dijelovima istočnog Jadrana, gdje se hladna voda zadržala i do godinu dana, kazao je Ivica Vilibić.

Stručnjaci su pomno pratili uvjete nastanka i kretanja tih struja na četrneast stalnih i povremenih postaja te u nizu terenskih istraživanja. Tako su po prvi put dokumentirali i dokazali kretanja za koje su ranije imali znanstvene pretpostavke.

Pored navedenih uslova, formiranju tako guste vode doprinio je smanjeni dotok jadranskih rijeka, na prvom mjestu rijeke Po.

O struji uveliko zavisi živi svijet Jadrana

Profesor PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Damir Viličić napominje da je ta pojava važna za razvoj morskih organizama. Za hrvatski dio Jadrana je pogotovo važna istočnojadranska ulazna struja, "odnosno kompenzacijska struja za gustu jadransku vodu koja izlazi u pridnenom sloju iz Jadrana".

Ona donosi relativno bogatiju vodu hranjivim tvarima u istočni dio Jadrana iz Jonskog mora. "Bura također obogaćuje duboke slojeve Jadrana kisikom što je važno za njegov živi svijet", kazao je.

Promjena klimatskih uvjeta može poremetiti hidrodinamičke i biološke tokove kakve danas poznajemo. Globalne promjene mogu se odraziti na režim vjetrova, oborine, dotoke riječne vode i hranjivih tvari u Jadran, te mogu poremetiti biološku produkciju Jadrana kakvu imamo danas, zaključio je Viličić, javlja Dnevnik.hr.