Sretan vam početak zime

22. decembar u kalendaru se obilježava kao početak zime. Taj datum je poznat i kao zimski solsticij ili zimska kratkodnevnica.

Ove godine, zima u BiH, kao i na sjevernoj Zemljinoj polukugli, počinje danas u 6:30. Tad ćemo imati najdužu noć u godini, a dan će biti najkraći. U istom trenutku kada kod nas počinje zima, južna Zemljina polukugla ulazi u ljeto. 

Prvi dan zime, kada je dan najkraći, obično nije i najhladniji dan zime. Solsticij doslovno znači "Sunce koje stoji". Sunce je tada u svom prividnom kretanju po nebu najjužnije ili najniže nad obzorjem te prividno miruje. Zimskim solsticijem počinje zima, ali i uzlazna faza, pa se uz njega vežu običaji i svetkovine vezane uz čin ponovnog rađanja.

Drevni narodi i solsticij

Mnoge historijske građevine, poput grobnica, hramova, opservatorija, povezane su sa zimskim solsticijem. Kelti su proslavljali smrt starog Sunca i rođenje novoga u ovo vrijeme godine, a za njih je to bilo magično doba tijekom kojeg božanstvo Sunca putuje kroz podzemni svijet i spoznaje tajne života i smrti te iz podzemlja dovodi duše koje će se reinkarnirati.

U drevnom Egiptu, bog Oziris, koji ima karakteristike i boga i čovjeka i koji je i spasitelj i otkupitelj od grijeha, je umirao i bivao pokopan 21. decembra. No poslije ponoći najmračnije noći u godini, svećenici bi iz osvijetljenog hrama iznijeli dijete i okupljenima tako nagovještavali da je Oziris ponovno rođen. 

U Mezopotamiji se slavilo 12 dana kako bi se pomoglo bogu Marduku da svake godine ponovno svlada čudovišta kaosa. 

U drevnoj Grčkoj boga Dioniza, na zimski solsticiji ubiju, raskomadaju i pojedu, nakon čega se pojavljuje malo dijete koje predstavlja Dioniza koji se ponovno rodio. 

Rimske Saturnalije bile su povezane sa zimskim solsticijem. Car Aurelian uklopio je 274. godine mnoge solsticijske obrede povezane s božanstvima kao što su Apolon, Helios, Horus, Mitra idr. u jedinstvenu proslavu nazvanu Rođenje nepobijeđena Sunca, na 25. decembar.

U japanskoj kulturi, solsticij je povezan s božicom sunca Amaterasu, koja je živjela u pećini. Buka i proslava koju su drugi Bogovi napravili je prevarila Amaterasu, koja je izašla iz pećine, vidjela sebe u ogledalu i vratila svjetlost natrag u svemir. 

Amaterasu izlazi iz pećine

Solsticiji i ravnodnevice ne nastupaju svake godine u isti sat, pa ni u isti dan. Čak i u udžbenicima i atlasima nisu uvijek navedeni isti datumi. Zemljina osa ne mijenja položaj u prostoru tokom vremena, ali ipak postoje dugoročne promjene položaja Zemljine osi zbog složenih uzajamnih gravitacijskih djelovanja tijela Sunčevog sistema, posebno Sunca i Mjeseca na Zemlju. Zbog toga se pomiču tačke solsticija i ravnodnevica po ekliptici u suprotnom smjeru od prividnog godišnjeg gibanja Sunca. Na sam datum solsticija i ravnodnevica utiče i korekcija kalendara u prijestupnim godinama.