Samo održiva hrana znači zdrava hrana: Izaberimo organsko!

Asocijacija Green Council od februara tekuće godine započela je s provedbom petogodišnjeg projekta: "Poljoprivreda i ruralni razvoj u službi održivog razvoja".

Osnovni cilj projekta jeste potaći ekološku modernizaciju poljoprivrede, te doprinijeti ubrzavanju procesa približavanja BiH ka EU u sektoru poljoprivrede i klimatskih promjena, odnosno općenito u sektoru ruralnog razvoja. 

U povodu 7. aprila, Svjetskog dana zdravlja, iz Asocijacije su potražili savjete nutricionistice Amele Ivković-O'Reilly, članice udruženja nutricionista Irske i Velike Britanije, te članica kraljevskog medicinskog udruženja Velike Britanije, na temu značaja i uzgoja zdrave hrane. 

Moramo shvatiti da održiva hrana znači zdrava hrana. Hrana koja hrani naše tijelo i poboljšava zdravlje kao i raznovrsnost biljaka i životinja, koja ne doprinosi klimatskim promjenama kroz zaštitu prirodnih resursa kao što su voda i zemljište. Hrana koja pomaže lokalne ekonomije čime se ograničava kontrola multinacionalnih kompanija nad našim životima, odnosno ona hrana koja dolazi iz naše bašte i naših kuhinja, obogaćuje naše znanje, vještine i kulturne raznolikosti.

Ali šta to znači u praksi i šta mi trebamo uraditi da donesemo informirane odluke?

Ivković-O'Reilly: Pokušajte smanjiti otpad, jedite manje mesa i mlječnih proizvoda, kupujte  lokalnu, sezonsku i ekološku bio hranu, iskoristite svoje bašte i balkone za uzgoj zdrave hrane, te jedite ribu iz održivih izvora.

Na koji način smanjiti otpad? 

Ivković-O'Reilly: Ograničavanje otpada ne znači samo kupovinu hrane koja ima manje pakovanje i ambalažu, već i kupovina MANJE količine hrane. Statistika jasno govori: globalno oko 30 % hrane za ljudsku ishranu završava u smeću. U zemljama u razvoju gubitak se desi uglavnom poslije berbe i tokom obrade, dok se u razvijenim zemljama gubitak dešava u maloprodaji i na potrošačkom nivou. Mi svi možemo planirati kupovinu i držati se liste, čuvati hranu na pravom mestu (ormar, frižider, zamrzivač), naučiti da koristimo/kuhamo s ostacima hrane, te ispravno odložimo hranu (iskoristite za kompost). 

Jedan jednostavan način da se smanji pakovanje jeste da se izbjegne flaširana voda: ako vam se ne dopada ukus vode iz česme ili je vaša voda kontaminirana hemikalijama investirajte u filter za vodu. 

Kada kažete manje mesa i mliječnih proizvoda, da li to znači da su ovi proizvodi štetni po naše zdravlje?

Ivković-O'Reilly: Konzumiranje mesa u velikim količinama šteti našu okolinu. I dok konzumiranje male količine kvalitetnog mesa i mliječnih proizvoda nije uzrok zdravstvenih problema, sve veći broj naučnih istraživanja ukazuje na vezu između velike konzumacije životinjskih proizvoda i ozbiljnih bolesti kao što je karcinom. Previše mesa ugrožava naše zdravlje i doprinosi klimatskim promjenama: industrijski uzgoj stoke je pogrešan na mnogo nivoa, stavljajući na stranu aspekt dobrobiti životinja, on uzrokuje  oko 1/3 od globalne emisije zelenih gasova i to ujedno stvara intenzivni prtisak na zemljište: potrebno je 7 kg žitarica za proizvodnju 1 kg mesa. Industrijske farme se održavaju kroz svakodnevne upotrebe antibiotika (životinje koje žive rame uz rame su lake mete pandemijskih bolesti) koje završe u našim tanjirima i izazivaju otpornost na antibiotike (70 posto mikroba na svijetu su danas otporni na antibiotike). Smanjite unos mesa koje konzumirate i zamjenite ga biljnim proteinima, kao što graharice, leća, orašasti plodovi. Saznajte odakle vaša hrana dolazi i izaberite organsko: to znači bolji ekološki standardi, bolja dobrobit životinja i bez štetnih materija u vašoj hrani. Izaberite najprirodniju formu hrane kada organska nije dostupana.

Koje su prednosti lokalne i sezonske hrane?

Ivković-O'Reilly: Kupovinom lokalne hrane smo osigurali da naša hrana nije doputovala s druge strane planete do nas, nije ubrana kada još nije sazrela i nije samo svježija nego i više pristupačnija cijenom i bogatija hranljivim materijama i time zdravija. Kupovinom u sezoni smo osigurali da je naša hrana jeftinija, ukusnija, bogatija hranljivim sastojcima, da nije uzgajana neprirodnim metodama.

Šta je Fairtrade?

Ivković-O'Reilly: Fairtrade znak je rođen 1980. godine, da bi se ograničila diskriminacija proizvođača i radnika u najsiromašnijim zemljama koje su predmet nepravednih pravila koja regulišu međunarodnu trgovinu i ne mogu da se takmiče s multinacionalnim kompanijama. Fairtrade proizvodi uglavnom dolaze iz tropskih zemalja (banane, kakao, riža, šećer, čaj, začini) ne takmiči s lokalnom poljoprivredom i etičan su izbor kada lokalni izbor nije dostupan. 

Gdje je prema vašem mišljenju najbolje kupovati ribu i koju?

Ivković-O'Reilly: Izbor održive ribe može biti frustrirajući: znamo da je globalno riblji fond u opasnosti, da prekomjerno koristimo riblji kapacitet okeana, morska staništa su ugrožena određenim vrstama ribolova, i zbog toga ribe poput ajkule i delfina (koji su od fundamentalnog značaja za održavanje zdravog ekosistema) mogu da postanu ugrožene. S druge strane, riba iz ribljih farmi nije tako zdrava kako nam se čini. Veliki broj ribe sa farme su mesožderi i riba kojom se hrane uglavnom nije uhvaćena održivim metodama. Uzgajana riba predstavlja isti problem kao i kod domaćih životinja, blizina između riba znači da su u opasnosti da budu zagađene fekalijama i moraju se čuvati zdravim sa značajnom dozom antibiotika. Preporuka, kupujte manje ribe i izbjegavati vrstu koja se previše lovi. 

Pogledajte ovu crvenu listu.

Kupujte od odgovornih trgovaca. Izbor održive hrane je pobjedničko rješenje za sve nas: naše zdravlje će se poboljšati, uštedićemo novac i naša planeta će nam biti zahvalna. To ne znači da moramo prihvatiti kompliciran novi način života: svaka mala zdrava promjena koju pravimo je bitna i možemo početi malim koracima. Milioni ljudi, milioni malih koraka! Zajedno možemo napraviti veliku razliku!