Prvi oktobar - Svjetski dan vegetarijanstva

Foto: jedan od Vegehaninih ručkova

Još od 1977 godine, svakog prvog oktobra obilježava se Svjetski dan vegetarijanstva. Naziv vegetarijanac potječe od latinske riječi «vegetus», što znači živ, krepak i vedar. Istraživanja dokazuju da su u odnosu na ostalu populaciju vegetarijanci otporniji na čitav niz bolesti: visok holesterol i tlak, infarkt, moždani udar, dijabetes, reuma, te neki oblici raka.

Ljudi postaju vegetarijanci prvenstveno iz etičkih razloga, jer smatraju da životinje imaju pravo na vlastite živote i da nije u redu ubijati ih, mučiti i iskorištavati za ljudske potrebe. Osim toga, za uzgoj životinja troši se hrana kojom se mogu prehraniti i ljudi, uništava se plodna zemlja, spaljuju se šume, truju se voda i zrak, pa su mnogi prešli na vegetarijanstvo iz ekoloških razloga.

Unutar vegetarijanskog načina ishrane postoje i podkategorije: poluvegeterijanci su izbacili meso, ali jedu ribu, lakto-ovo vegetarijanci su izbacili meso i ribu, ali jedu mliječne prerađevine i jaja, dok se oni koji se hrane isključivo biljkama, pa se odriču čak i meda nazivaju vegani. Tu su još i makrobiotičari svoju ishranu zasnivaju na probranim namirnicama i načinu spremanja.

Liječnici se slažu da je ljudima najprimjerenije, pa dakle i najzdravije lakto-ovo vegetarijanstvo, dakle ono koje uz namirnice biljnog porijekla dozvoljava i konzumaciju jaja, mlijeka i mliječnih prerađevina te meda, s obzirom da na taj način ljudski organizam može dobiti sve neophodne sastojke (karbohidrate, bjelančevine, masti, minerale, vitamine, vlakna...)

Međutim, biti vegetarijanac u svakodnevnom životu i nije baš jednostavno. Posebno se to odnosi na ljude koji žive porodičnim životom ili one koji većinu vremena provode izvan kuće.

Za neke odgovore obratili smo se restoranu Vegehana u Sarajevu, u čije ime je govorila Sandra Puhar:

RadioSarajevo: Da li imate podatke o broju vegetarijanaca u našoj zemlji. Kakav nam je prosjek u odnosu na ostale zemlje?
Vegehana: Tačan broj nam nije poznat ali znamo da je znatno manji od svih susjednih i evropskih zemalja. Vegetarijanska ishrana je još uvijek nepoznata u BiH samim time što se nedovoljno priča o značaju bezmesne ishrane i što mediji ne pridaju posebnu pažnju ovom načinu života. Za razliku od nas, u svijetu se ovaj način ishrane ne smatra za čudan, i broj ljudi koji biraju da se hrane na ovaj način iz dana u dan raste.

RadioSarajevo: Sa kakvim se poteškoćama u svakodnevnom životu susrećete vi kao vegetarijanac u BiH. Da li je teško održavati ovakav režim ishrane?
Vegehana: Ovaj vid ishrane je veoma jednostavan i ne zahtjeva puno vremena što se tiče pripreme. Jedina teškoća jeste u tome da ta hrana nije lako dostupna van kuće pa je potrebno isplanirati i unaprijed pripremiti obroke ako veći dio vremena provodimo na radnom mjestu ili ako puno putujemo.

RadioSarajevo: Da li se u našoj zemlji još uvijek mogu kupiti zdrave namirnice? O čemu treba voditi računa prilikom kupovine?
Vegehana: Zdrave namirnice su sve više dostupne na našem tržištu, tako da danas, pored specijalizovanih prodavnica zdrave hrane, u svim većim supermarketima možete naći ponešto integralnih žitarica, proizvoda od soje itd. Posebno treba obratiti pažnju na kupovinu namirnica koje nisu konzervirane i koje ne sadrže aditive jer su oni često životinjskog porijekla i većina ih ima štetne posljedice na ljudsko zdravlje. Pored toga, trebamo birati hranu koja nije genetski modificirana.

RadioSarajevo: Postoji li vegetarijanski fast food? Šta preporučujete zaposlenim osobama koje najveći dio dana borave izvan kuće i hrane se "vani" - na koji način da usvoje principe zdrave ishrane?
Vegehana: Postoji i fast food hrana koja može biti zdrava u isto vrijeme. Potrebno je malo vremena da se čovjek upozna sa namirnicama koje dotad nije koristio - Vegehana, npr. nudi kurseve kuhanja zdrave hrane. Najbitnije je napraviti plan i unaprijed pripremiti namirnice poput raznih vrsta sira, seitana, tofua ili sojinih odrezaka koje možemo koristiti tokom sedmice, praveći ukusne i zdrave integralne sendviče kojima se doda salata i namaz poput paštete od leblebije. Osim toga, uvijek mozemo imati zdravi doručak na poslu ako ponesemo jogurt ili sojino mlijeko kojima dodamo muesli od žitarica sa suhim voćem.

RadioSarajevo: Da li je vegetarijanstvo spojivo sa uživanjem alkohola, nikotina i kafe?
Vegehana: Generalno govoreći, ljudi koji se opredijele za ovaj način ishrane obraćaju dosta pažnje zdravom načinu života, ali naravno, da bi neko postao vegetarijanac, nije potrebna takva vrsta odricanja poput izbacivanja alkohola, cigareta i kafe.

RadioSarajevo: Kada ste vi osobno počeli sa vegetarijanstvom i da li ste osjetili promjene u pogledu zdravstvenog stanja?
Vegehana (Sandra): Ja sam velikim dijelom postala vegetarijanac zbog svog zdravstvenog stanja koje se znatno unaprijedilo od tada, mada moram da pomenem i aspekt samilosti prema životinjama, koje je odigralo veliku ulogu u mom izboru ovog načina ishrane. Kad sam došla do podataka na koji način se tretiraju životinje za ishranu ljudi, pala je konačna odluka da potpuno izbacim meso iz ishrane.

RadioSarajevo: Koliko vegetarijanskih restorana ima u našoj zemlji?
Nevjerovatno, ali zasad je Vegehana jedini vegetarijanski restoran u cijeloj BiH.

RadioSarajevo: Šta Vegehana priprema nudi povodom Dana Vegetarijanstva
Vegehana: Danas je na meniju jedan od vegehaninih specijaliteta - Američka pita sa blitvom i sirom, omiljeno jelo mnogih i koji nisu vegetarijanci. Naša jela mogu se naručiti i telefonom, a dostavljač će ih isporučiti na nečije radno mjesto ili dom. Brojevi telefona za narudžbu su 061 592 123 i 062 206 311, a dostava radi od 11,00 do 19,00 svaki dan osim nedjelje.

Možda je baš danas pravi trenutak da ljudi koji nemaju iskustva sa vegetarijanstvom pokušaju izbaciti meso iz ishrane. Naš je savjet da makar jedan dan u sedmici pokušate jesti bezmesnu hranu. Već i to je velik korak.

RadioSarajevo: Hvala na razgovoru