Prva anketa o energetskoj efikasnosti u BiH

Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti – Energis je krajem decembra prošle godine putem portala Energis.ba pokrenuo anketu o sagledavanju situacije na polju energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini.

Cijena energenata značajno djeluje na budžete domaćinstava

Na deset anketnih pitanja odgovorilo je 173 posjetioca portala. Analizom prikupljenih odgovora izveden je generalni zaključak da su prošlogodišnja poskupljenja energenata (električne energije, plina i dr.) značajno djelovala na kućne budžete. Na pitanje u „da li i u kojoj mjeri osjetite poskupljenja energenata“ 97% anketiranih je odgovorilo sa da, i to 54% da osjeti u velikoj mjeri, 31% da osjeti ali ne značajno i 12% da osjeti ali u maloj mjeri.

Drugi osnovni zaključak je da su anketirani u velikoj mjeri upoznati sa osnovnim mjerama energetske efikasnosti i da ih svakodnevno primjenjuju u svojim domaćinstvima. Tako 67% anketiranih tačno zna koliko utroše energije u svom domaćinstvu a 98% anketiranih poduzima mjere za smanjenje troškova, od čega 83% poduzima dvije ili više mjera za smanjenje trškova energije.

Dvije osnovne prepreke za dodatne uštede energije anketirani vide u paušalnom plaćanju grijanja (38,8%) i u objektivnim uslovima (radno vrijeme – boravak u kući, itd) – 40,7%. Ovakvi odgovori dovode do zaključka da je jedan od osnovnih vidova štednje u praćenju dnevnih tarifa električne energije, što samo po sebi i nije mjera energetske efikasnosti jer ne dovodi do smanjenja potrošnje, nego samo do manjeg računa električne energije. Ovo je potvrđeno i pitanjem o mjerama štednje koje se poduzimaju – praćenje dnevnih tarifa električne energije je označeno kao najčešći odgovor (54%), dok je kupovina štednih uređaja drugi najčešći izbor anketiranih sa 53%.

Najveće iznenađenje ankete su bili odgovori na pitanje o rangiranju aktivnosti za povećanje implementacije mjera energetske efikasnosti. Iako se moglo očekivati da će odgovori biti usmjereni na podršku države i cijene energenata, anketirani su označili finansijske instrumente za finansiranje energetske efikasnosti kao najznačajniju aktivnost za energetsku efikasnosti u BiH. Ovo pokazuje da anketirani nisu informisani o kreditnim proizvodima za energetsku efikasnosti koje nude banke u BiH ili, što je vjerovatnije, smatraju da postojeći kreditni proizvodi nisu adekvatni za potrošače.

Uzorak od 200 anketiranih osoba je dovoljan da se aproksimiraju opšti zaključci, međutim mora se uzeti u obzir i ograničenje da su posjetioci Energis.ba i osobe sa e-mail liste Energis-a već upoznate sa svim aspektima energetske efikasnosti. To je i glavni razlog zašto se samo neka pitanja mogu uzeti kao zaključak za opštu populaciju, dok se druga, stručnija pitanja, odnose samo na osobe koje su već upoznate sa energetskom efikasnosti. Energis će jednom godišnje praviti ovo istraživanje radi praćenja razvoja svijesti i znanja o energetskoj efikasnosti u BiH sa namjerom da se anketa proširi na što širi profil anketiranih osoba.