Pomjeranje sata - opasno za zdravlje?

Radiosarajevo.ba
Pomjeranje sata - opasno za zdravlje?

Satovi širom Sjedinjenih država pomjerili su se jutros za jedan sat unaprijed, označivši tako početak ljetnog računanja vremena. Ekonomske i energetske dobrobiti ovih pomjeranja žustro su debatirane već gotovo čitavo stoljeće. Novo pitanje je - da li je to opasno po naše zdravlje?

U Americi, ova praksa je prvi put uvedena 1918. kako bi se, usljed ratnog režima, dobilo više dnevnog svjetla te uštedjelo gorivo i podigla efikasnost.

Praksa je bila prilično nepopularna i obustavljena je ubrzo nakon rata. Predsjednik Franklin Roosevelt obnovio je režim 1942. kao godišnji plan poznat kao Ratno vrijeme, što je trajalo sve do septembra 1945. Koncept je ubrzo pustio korijene u narodu te je, sredinom '60-ih godina prošlog stoljeća, postao nacionalnom politikom.

Stvarne koristi promjene računanja vremena ostale su kontroverzne. Životne navike mogu biti prilično narušene - i pozitivno i negativno. Svi imaju koristi od dodatnog sata dnevnog svjetla, ali ljudima treba i noć kako bi se održao njihov psihički balans. Također, mnogo toga se zasnima na preciznoj vremenskoj sinhronizaciji (od biznisa, do putovanja i medicinskih aparata), što promjena računanja vremena može poprilično narušiti. Uticaj na potrošnju energije je jako težak za shvatiti na temelju dostupnih podataka - koji su ili nepotpuni ili posve kontradiktorni.

Ipak, kako zapravo promjena računanja vremena negativno utiče na ljudsko zdravlje? Može li gubljenje jednog sata u martu i dobivanje drugog u novembru oštetiti zdravstveno stanje čovjeka? Sudeći prema istraživaču sa univerziteta Yale, Xiaoyongu Yangu, odgovor je da, ali pod određenim okolonostima:

"Većina ljudi nema velikih problema - vrlo brzo 'naštimaju' svoj tjelesni sat. Eventualno, najkasnije nakon nekoliko dana, već su naviknuti na novi raspored. Ipak, kod nekih grupa ljudi može doći do depresije i srčanih problema. Neka istraživanja čak pokazuju da je i povišen broj srčanih udara i samoubistava", navodi Yangu.

Postoje brojni dokazi koji podupiru ovu tezu. Australijska istraživanja iz 2008. godine otkrila su da su muškarci skloniji samoubistvu u prvih nekoliko sedmica po ljetnom računanju vremena nego u bilo koje drugo doba godine. Iste godine su i švedski istraživači otkrili kako broj težih srčanih udara raste od 6% do 10% tokom prve tri radne sedmice po ljetnom računanju.

Yang smatra da promjene u bioritmu, nastale usljed promjene računanja vremena, mogu izazvati upalne ili metaboličke reakcije u ćelijama. Za većinu ljudi, ova dešavanja nemaju neko veliko značenje, ali depresivne osobe i srčani bolesnici mogu biti prilično ugroženi.

Ove činjenice možda nisu dovoljne da se odustane od promjena računanja vremena, ali su jako korisne kao podsjetnik na to kako je ljudski bioritam precizno uštiman te koliko je noć dobrog sna bitna za zdravlje.

Medvedev ukida zimsko i ljetno računanje vremena

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije