Oprez: Počinje sezona zmija i krpelja

Lijepo proljetno vrijeme ovih će dana u šetnje i izlete izmamiti mnoge ljubitelje prirode. Kretanje na čistom zraku i suncu odlično je za zdravlje, ali pripazite - počinje sezona krpelja i zmija.

Većina kod raširenog šumskog krpelja Ixodes ricinus nije zaražena, ali oni koji jesu mogu prenijeti krpeljni meningoencefalitis ili pak lajmsku boreliozu.

Ako ih želite izbjeći, odjenite se i obucite prikladno (najbolja je višeslojna odjeća koja im produžuje put), ne krećite se kroz grmlje i nisko raslinje, ne odlažite odjeću na granje i travu, a nakon povratka kući pregledajte cijelo tijelo, uključujući i vlasište. Krpelji posebno vole mjesta na kojima je koža meka, poput pazuha ili prepona.

Ako ga otkrijete, svakako ga skinite, najbolje pincetom. Ne odgađajte posjetu ljekaru, jer krpelju treba više sati da ispusti zarazni materijal. Stručnjaci preporučuju da se na krpelje ne stavljaju nikakva sredstva – ulje, mast, lak za nokte i sl. - koja olakšavaju skidanje jer ona mogu izazvati grčenje krpelja i izbacivanje većih količina zaraznog materijala. Ako skidanjem ne uspijete odstraniti rilce, ne uzbuđujte se – koža će ga resorbirati ili izbaciti. Najsigurniji način sprečavanja bolesti je cijepljenje.

Pripazite i na zmije
U BiH su za ljude opasne dvije vrste zmija: poskok i šarka. Ipak, ozbiljna trovanja su rijetka, a smrtni slučajevi gotovo su nepoznati ako liječenje uslijedi u roku od šest do 10 sati poslije ugriza. Zapravo, smrt izazvana ugrizom poskoka toliko je rijetka da u krajevima gdje on živi više ljudi pogine od elementarnih nepogoda. Zdrava osoba često može preživjeti ugriz šarkei bez pomoći ljekara, ali to ni u kom slučaju ne znači da treba riskirati.

Da biste se zaštitili od zmija, izbjegavajte šetnju mjestima koja su nepregledna. Dobro je štapom lupkati ispred sebe da biste upozorili ili otjerali zmiju.

Ako vas otrovnica ipak ugrize, imobilizirajte nogu ili ruku na kojoj se nalazi ugrizna ranica i potražite ljekara. Pokušajte ostati što mirniji da ne biste ubrzali širenje otrova, ne isisavajte otrov, ne zarezujete ranice i ne stavljajte led na njih. Podvezujte udove samo ako znate kako – ni prejako ni preslabo - da biste spriječili širenje otrova, a da istovremeno ne zaustavite cirkulaciju. Sam ugriz ne znači da je zmija ubrizgala otrov. U čak 22 posto dokazanih ugriza nema znakova trovanja.

Iako se zmijski protuotrov može kupiti u nekim apotekama, nikada ga ne ubrizgavajte sami, bez ljekarskog nadzora, jer se kod osjetljivih ljudi može razviti anafilaktički šok.