Opasne bakterije vrebaju i iz čistog veša

Savremeni način pranja veša je na nižim temperaturama, kao i uz upotrebu blažih deterdženata i manje vode nego ranije, i tako možda štitimo odjeću od prebrzog habanja i okoliš od još većeg zagađenja, ali ne i naše zdravlje.

Naime, na nižim temperaturama ne ubijamo opasne bakterije koje na odjeći ostaju i posle pranja u mašini, govore rezultati istraživanja koje je ispitivalo koliko bakterija ostaje na čistom rublju i koliki rizik one nose po zdravlje čovjeka.

Činjenica je da odjeća poslije pranja lijepo miriše i da je naizgled čista ali, kako tvrdi naučnica Lisa Ackerely, moderan način pranja nije uspio da nam pomogne da se oslobodimo potencijalno opasnih bakterija.

Istraživanje je pokazalo da na svakim čistim gaćicama ostaje oko 0,1 gram fekalne materije, što znači i potencijalnu prisutnost salmonele, E.coli, hepatitisa A... Naučnici su taj sindrom nazvali Sick Laundry Cycle.

Ackerely objašnjava da se, kada propisno ne peremo veš, bakterije sa veoma prljave odjeće šire po ostalim komadima. U najzaraženije komade spadaju pidžame, donji veš i peškiri, dakle oni koji direktno dodiruju tijelo.

Prema Američkom institutu za čistoću, predmete poput peškira, farmerki i pidžame treba prati nakon najviše tri ili četiri korištenja.

Stručnjaci upozoravaju da se i u samoj mašini mogu razviti bakterije i to ukoliko su vrata zatvorena, ako u njoj ostanu tragovi deterdženta ili onih sa odjeće. Da biste to izbjegli, pustite da mašina jednom mjesečno odradi ciklus pranja na 90 stepeni, i to potpuno prazna. Zatim, kada iz nje izvadite veš, nemojte je odmah zatvarati, a savjetuje se i da redovno perete vrata mašine (uključujući i gumu), kao i dio za prašak.