Omiljeni napitak: 5 razloga za i 5 protiv kafe

O prednostima i štetnosti kafe za zdravlje gotovo se svakodnevno u uglednim medicinskim časopisima i na interent portalima objavi barem jedno istraživanje. Većina se slaže u tome da je kafa dobra u umjerenim količinama - dvije do tri šoljice na dan. Za sve one koji se pribojavaju da bi ih previše kafe moglo stajati dobrog zdravlja, Jutarnji donosi argumente za i protiv.

Dobri učinci kafe na zdravlje

Prevencija raka. Žene koje dnevno popiju četiri ili više šoljica kafe imaju gotovo 25 posto niži rizik za razvoj raka endometrija, a one koje popiju dvije šoljice za 22 posto manji rizik od te zloćudne bolesti nego žene koje ne piju kafu. To je zaključeno na temelju detaljne, 26-godišnje studije kojom su od 1980. do 2006. godine praćene prehrambene navike 67.500 žena u dobi od 34 do 59 godina. Istraživanje su sproveli istraživači s Harvard School of Public Health koji su pomoću različitih laboratorijskih pretraga utvrdili i niz drugih dobrih učinaka kafe.

Sprečava karijes, štiti ćelije. Kafa ima snažne antioksidativne moći zahvaljujući kojima štiti naše ćelije, bjelančevine i DNK od oštećenja izazvanog oksidativnim stresom. Na taj način pomaže sprečavanju više degenerativnih bolesti: Parkinsonove, dijabetesa tipa 2, ciroze jetre, raka prostate, depresije kod žena. U umjerenim količinama, kafa umiruje krvni sistem i stimulira mišiće. Cirkulacija se kafom podstiče, moždana aktivnost se pojačava. Nedavno je dokazano da kafa djeluje antibakterijski, što je više pijemo, imamo manji rizik od razvoja karijesa.

Pomaže mozgu. Kofein razbuđuje organizam i poboljšava koncentraciju. Prema studiji iz Journal of Experimental Psychology čini se da može pomoći i bržem uočavanju i smanjenju broja gramatičkih grešaka na ispitu. Stoga nije čudno što za ovim crnim napitkom posežemo kad god želimo da stimulišemo mozak i poboljšamo svoje kognitivne sposobnosti, recimo dok učimo za ispit ili idemo na poslovni dogovor.

Preporučljiva i djeci. Kafa povećava ukupnu izdržljivost organizma i podiže raspoloženje. Iz tih razloga šoljicu-dvije dnevno mogu uzeti odrasli, ali i starije osobe i djeca. Brazilska studija, naime, dokazuje da kafa s mlijekom može djeci poboljšati koncentraciju i ujedno smanjiti pojavu depresije. Stručnjaci je jedino ne preporučuju trudnicama jer smatraju da može povećati rizik od preranog porođaja ili niske porođajne težine novorođenčeta.

Diuretik i laksativ. Kofein deluje kao stimulans, diuretik i blagi laksativ. Mnoge ljude oslobađa teškoća izazvanih astmom, a sadrže ga i neki lijekovi protiv migrene. Pojačava lučenje hormona gušterače, sprečava stvaranje bubrežnih kamenaca, stimuliše rad srca i lučenje kiseline u želucu. Kofein, među ostalim, pojačava brzinu i intenzitet disanja, omogućava dopremanje veće količine kisika u mišiće i smanjuje osjećaj umora.

Loši učinci kafe na zdravlje

Ubrzava rad srca. Prevelike količine kafe izazivaju euforiju, nervozu, ubrzan rad srca, mogu povisiti krvni pritisak, a mogu uzrokovati i žgaravicu i nesanicu. Kod nekih osoba izaziva depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost, a uzrokuje i suženje malih krvnih sudova.

U prevelikim količinama štetna. Količina kofeina u tijelu ne bi smjela biti veća od 0,5 grama (oko četiri šoljice dnevno). Ljekari kažu da ne bismo smjeli dnevno unijeti više od 400-450 miligrama kofeina. Ako je količina kofeina veća, rizik od aritmije srca, grčeva i problema s disanjem raste. Fatalni nivo kofeina u krvi koji može izazvati smrt, prema tvrdnjama ljekara, iznosi 10 grama, što odgovara količini od 75 do 100 šoljica kafe.

Pogoršava želučane tegobe. Kafa može dovesti do pogoršanja želučanih tegoba kod osoba koje boluju od stvaranja prekomjerne želudačne kiseline.

Podiže pritisak. Velike količine kafe mogu dovesti do dehidracije jer je kafa vrlo snažan diuretik. Isto tako može pojačati stres i uzrokovati visok krvni pritisak, što povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Uticaj na nervni sistem. Osobe koje naglo prestanu piti napitke s crnom kafom mogu iskusiti preosjetljivost, nervozu, uznemirenost, mučninu, pospanost i glavobolju. Ona se javlja zbog popuštanja tonusa nervnog sistema koji nije pod uticajem naše volje (vegetativni sastav) i kod osoba sklonih migrenoznim glavoboljama.