Nevruz, praznik koji slavi dolazak proljeća

Prvi dan poljeća i buđenje prirode koje on označava slave se širom svijeta, na najrazličitije načine, a jedan od praznika 21. marta je i Nevruz. Nevruz je jedan od najstarijih praznika u Turskoj, dijelovima centralne i južne Azije, sjeverozapadne Kine, Krima i balkanskih zemalja, a riječ je o glasniku proljeća i oživljavanja biljnog svijeta nakon zimskog sna, prenosi Anadolu Agency.

Praznik povodom početka proljeća slavi se u mnogim zemljama svijeta pod različitim nazivima, a stotine naroda usmenom tradicijom vijekovima su očuvale ovaj važan događaj.

Praznik Nevruz je 2009. godine uvršten i na Listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a i od strane Ujedinjenih nacija proglašen Međunarodnim danom Nevruza.

Riječ je o jednom od nastarijih praznika na svijetu, a posebno mu se važnost pridaje u regijama Euroazije, gdje se tretira kao rađanje proljeća, rađanje novog dana i slično. U Azerbejdžanu, Kazahstanu, Kirgistanu, Uzbekistanu, Turkmenistanu, Afganistanu i Tadžikistanu se Nevruz slavi kao nacionalni praznik.

Vjerovanja, tradicije i legende

U različitim zajednicama praznik Nevruza se slavi kao "dan stvaranja svijeta", neki kao dan kada je Noah prvi put kročio na tlo nakon potopa svijeta, a neki kao dan kada je stvoren prvi čovjek na Zemlji, no većina zajednica ga tretira kao početak proljeća.

Za ovaj praznik se vežu i različite legende o ponovnom rađanju prirode i rađanja novih nada ljudi, te se nerijetko prakticiraju i različiti obredi molitvi za bolje sutra pojedinaca i čovječanstva uopće. Stari Turci i Iranci ovaj dan su tretirali kao početak nove godine, što dokazuje i prvi turski kalendar u kojem 12 mjeseci predstavlja 12 životinja.

Pojmovi vatre, vode, zemlje, stijene su neki od onih koji se povezuju sa Nevruzom, a riječ je o vjerovanjima starih naroda da su to neprevaziđeni sastvani elementi života na zemlji. Jedna od najrasprostranjenijih tradicija praznika Nevruz su paljenja vatre i različiti rituali skakanja po ognju.

Sociološke vrijednosti Nevruza su brojne, a stari narodi su na ovaj dan posebnu pažnju pridavali pomaganju siromašnima, izmirivanju zavađenih i solidarnosti prema starim i usamljenim ljudima.

Specijalna jela, šarene dekoracije, bojenje i dijeljenje kuhanih jaja još su neka od obilježja ovog praznika.

U Kirgistanu, Turkmenistanu i drugim zemljama pripreme za Nevruz traju i po sedam dana, a djeca u Azerbejdžanu obilaze svoje komšije i dijele im obojena kuhana jaja. Širom Turske održava se niz različitih obreda. U regiji Karsa se daruju oni koji obilaze susjede, a među zanimljivim ritualima je i umivanje muškaraca na izvorima voda, koje je praćeno molitvama.