Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo
Radiosarajevo.ba
Prije četrdeset godina 20. jula 1969 godine, čovjek je zakoračio na mjesec. Taj je podvig putem televizije pratilo preko milijardu ljudi diljem svijeta. Let Apolla 11 mnogi su smatrali pobjedom američke tehnologije u svijetu kojim je dominirao Hladni rat.
Američki astronaut Neil Armstrong zakoračio je taj povijesni prvi korak na Mjesec iz letjelice Apollo 11. Njegove su rijeci - 'mali korak za čovjeka, veliki korak za čovječanstvo' - odjeknule cijelim svijetom. Slijetanje na Mjesec bilo je vrhunac američkog svemirskog programa kojeg je potpirivala desetljeće duga svemirska utrka sa Sovjetskim Savezom.
Prva fotografija mjesečeve površine koju je snimio Neil Armstrong
12 godina ranije, Sovjetski Savez je lansirao prvi satelit zvan Sputnjik u orbitu oko zemlje. Nakon toga ruski astronaut Juri Gagarin je postao prvi čovjek u svemiru. 1961. američki predsjednik John F. Kennedy obećao je da ce Sjedinjene Države poslati ljude na mjesec do kraja desetljeća. Do povijesne misije Apolla 11 došlo je osam godina kasnije. Neil Armstrong, zajedno s Buzzom Aldrinom i Michaelom Collinsom poletio je u Apollu , kojeg je ponijela raketa Saturn V 16. srpnja 1969.
Oko milijun gledatelja okupilo se u blizini baze Cape Canareval na Floridi da bi gledalo polijetanje. Svemirskoj je letjelici trebalo 4 dana da udje u orbitu oko Mjeseca. Na tamnoj strani mjeseca, izvan dometa sustava za navođenje, sonda pod nazivom Orao odvojila se od komandnog modula. Kad je sonda ušla u domet sustav je alarmirao da je putanja pogrešna te da ce do ateriranja doći u krateru umjesto na planiranoj zaravni zvano More tišine. Neil Armstrong je onda preuzeo ručnu kontrolu i uspio sondu spustiti na pravo mjesto, sa zalihom goriva za još samo 20 sekundi leta.
Šest sati kasnije Armstrong je spustio niz ljestve i zakoračio na Mjesec. Površinu Mjeseca iz prve ruke Armstrong je opisao kao vrlo lijepu, sličnu nekoj pustinjskoj visoravni u Sjedinjenim Državama. Tadašnji američki predsjednik Richard Nixon obratio se izravno astronautima na Mjesecu: "U ovom neprocjenjivom trenutku u povijesti covjecanstva, svi ljudi na Zemlji su uistinu jedno, kao jedan u svojom ponosu na vase dostignuće."
Dvadesetak sati nakon šetnje po Mjesecu, Armstrong i Aldrin zaputili su Eagle nazad prema komandnom modulu, s kojim su se , zajedno s Collinsom vratili nazad kuci, gdje im je priredjen herojski doček.
Time je otpočelo novo svemirsko doba, s planiranim novim putovanjima na mjesec i dalje u svemir.
Američki astronaut Neil Armstrong zakoračio je taj povijesni prvi korak na Mjesec iz letjelice Apollo 11. Njegove su rijeci - 'mali korak za čovjeka, veliki korak za čovječanstvo' - odjeknule cijelim svijetom. Slijetanje na Mjesec bilo je vrhunac američkog svemirskog programa kojeg je potpirivala desetljeće duga svemirska utrka sa Sovjetskim Savezom.
Prva fotografija mjesečeve površine koju je snimio Neil Armstrong
12 godina ranije, Sovjetski Savez je lansirao prvi satelit zvan Sputnjik u orbitu oko zemlje. Nakon toga ruski astronaut Juri Gagarin je postao prvi čovjek u svemiru. 1961. američki predsjednik John F. Kennedy obećao je da ce Sjedinjene Države poslati ljude na mjesec do kraja desetljeća. Do povijesne misije Apolla 11 došlo je osam godina kasnije. Neil Armstrong, zajedno s Buzzom Aldrinom i Michaelom Collinsom poletio je u Apollu , kojeg je ponijela raketa Saturn V 16. srpnja 1969.
Oko milijun gledatelja okupilo se u blizini baze Cape Canareval na Floridi da bi gledalo polijetanje. Svemirskoj je letjelici trebalo 4 dana da udje u orbitu oko Mjeseca. Na tamnoj strani mjeseca, izvan dometa sustava za navođenje, sonda pod nazivom Orao odvojila se od komandnog modula. Kad je sonda ušla u domet sustav je alarmirao da je putanja pogrešna te da ce do ateriranja doći u krateru umjesto na planiranoj zaravni zvano More tišine. Neil Armstrong je onda preuzeo ručnu kontrolu i uspio sondu spustiti na pravo mjesto, sa zalihom goriva za još samo 20 sekundi leta.
Šest sati kasnije Armstrong je spustio niz ljestve i zakoračio na Mjesec. Površinu Mjeseca iz prve ruke Armstrong je opisao kao vrlo lijepu, sličnu nekoj pustinjskoj visoravni u Sjedinjenim Državama. Tadašnji američki predsjednik Richard Nixon obratio se izravno astronautima na Mjesecu: "U ovom neprocjenjivom trenutku u povijesti covjecanstva, svi ljudi na Zemlji su uistinu jedno, kao jedan u svojom ponosu na vase dostignuće."
Dvadesetak sati nakon šetnje po Mjesecu, Armstrong i Aldrin zaputili su Eagle nazad prema komandnom modulu, s kojim su se , zajedno s Collinsom vratili nazad kuci, gdje im je priredjen herojski doček.
Time je otpočelo novo svemirsko doba, s planiranim novim putovanjima na mjesec i dalje u svemir.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Najnovije
