Ljudska prava LGBT osoba: BiH nema zakon o zaštiti od diskriminacije

Gej strejt alijansa, organizacija koja lobira i zagovara prava LGBT osoba, izdala je saopćenje za medije u kojem je analizirano stanje prava LGBT osoba na  Balkanu, sa posebnim osvrtom na Srbiju.

Saopćenje objavljujemo u cjelosti:

"Europska komisija (EK) objavila je juče izvještaje o napretku u procesu eurointegracija za Jugoistočnu europu i Tursku. Gej strejt alijansa (GSA; Alijansa) pozdravlja činjenicu da je u izvještaju o napretku za Srbiju u okviru zaključaka i političkih kriterijuma, kao i u okviru poglavlja 19. (socijalna politika i zapošljavanje) i poglavlja 23. (pravosuđe i osnovna prava), značajan prostor dat ljudskim pravima LGBT osoba u Srbiji, mjerama koje je država preduzimala za poboljšanje njihovog položaja i nedostacima koji su uočeni i na kojima je potrebno raditi u narednom periodu.

Europska komisija je generalno u izvještajima o napretku EK za region zapadnog Balkana i Turske primjetno snažan akcenat stavila na položaj LGBT populacije i zabilježila i pozitivne i negativne tendencije. Pozitivni pomaci zabilježeni su u Srbiji i Crnoj Gori gde su usvojene nacionalne strategije za borbu protiv diskriminacije. Osim toga, u Srbiji i Albaniji su usvojeni i zakoni koji se bave zločinom iz mržnje. Izvještaji pokazuju da se LGBT osobe na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i dalje suočavaju sa diskriminacijom, prijetnjama i nasiljem. Ovo je posljedica kako nedostatka zakona o zaštiti od diskriminacije i mržnje, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, Turskoj, Makedoniji i na Kosovu, tako i nedostatka efektivne primjene postojećih zakona, što je slučaj u Srbiji i Crnoj Gori. Primjeri netrpeljivosti prema LGBT osobama, uključujući prijetnje i napade, zabilježeni su u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. U Srbiji je zabilježena i negativna tendencija zbog zabrane Parade ponosa i nedostatka političke podrške, dok se Turska izdvojila po visokoj stopi mržnje, postupcima vojske, zloupotrebi Zakona o Internetu protiv LGBT sajtova i izuzimanju reference na diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta iz nacrta Zakona protiv diskriminacije.

U posebnom izvještaju EK za Srbiju, koji se odnosi na period od oktobra prošle do oktobra ove godine, se navodi da su Romi, žene, osobe sa invaliditetom i seksualne manjine i dalje grupe koje su u Srbiji najizloženije diskriminaciji i koje su često izložene govoru mržnje i prijetnjama, kao i da je potrebno posebnu pažnju posvetiti zaštiti medija, branitelja ljudskih prava i drugih ranjivih grupa, među kojima su Romi i LGBT osobe, od prijetnji i napada radikalnih grupa. Takođe, vlasti u Srbiji treba da razvijaju proaktivan pristup koji se odnosi na  inkluziju LGBT osoba i veće društveno razumijevanje ove manjinske grupe.

Izvještaj konstatuje da su u prethodnih godinu dana preduzimane neke aktivnosti na zaštiti prava LGBT osoba. Nakon obuke policije, njihov rad na slučajevima napada na LGBT osobe se blago poboljšao a došlo je i do poboljšanja saradnje između policije i LGBT osoba, kao svjedoka u ovim slučajevima. Aktivnije su procesuirani slučajevi diskriminacije protiv LGBT populacije i razvijana je sudska praksa. Izvještaj bilježi i slučaj koji je pokrenut od strane Pravne službe GSA tj. da je Apelacioni sud u Novom Sadu donio prvu pravosnažnu presudu u Srbiji koja se odnosi na diskriminaciju na radnom mjestu po osnovu seksualne orijentacije. 

Nacionalna antidiskriminaciona strategija koja ima za cilj borbu protiv diskriminacije pojedinaca i grupa koje su više izložene diskriminaciji i diskriminatornim praksama kao što su Romi, žene, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom i djeca, usvojena je u junu ove godine od strane Vlade Srbije. Usvojene su i izmjene i dopune Krivičnog zakonika koji sada prepoznaje djela iz mržnje i pojedine motivacione faktore pri izvršnju djela, kao što su etničko porijeklo, religija, seksualna orijentacija i rodni identitet, tretira kao otežavajuću okolnost pri izricanju kazni.

Izvještaj kaže i da je sloboda okupljanja i udruživanja zagarantovana Ustavom i generalno se poštuje, ali da Zakon o okupljanju građana još uvijek nije u potpunosti usklađen sa Ustavom. Međutim, iako se Prajd festival (Pride week) održao u Beogradu od 21. do 27. septembra, Parada ponosa zakazana za 28. septembar zabranjena je od strane vlasti iz bezbjednosnih razloga treću godinu zaredom. Ova odluka, koja je suprotna odluci Ustavnog suda iz aprila 2011, izazvala je zabrinutost u vezi sa nedostatkom političke podrške zaštiti prava LGBT osoba i primjene Ustavom zagarantovanih prava na slobodu izražavanja i okupljanja, kao i zabrinutost za kapacitet organa vlasti da se izbore sa prijetnjama radikalnih grupa tj. ekstremnih desničarskih grupa i tzv. navijača.

 U izvještaju je pomenuto i da su ekstremne desničarske organizacije objavile “crne liste“ medija, nevladinih organizacija (među kojima su i GSA i Kvirija centar, prim.aut.) i istaknutih boraca za ljudska prava, koje su označile kao "izdajnike" i podsticale nasilje nad njima, kao i da vlasti u ovom slučaju nisu preduzele odgovarajuće mjere.

Srbija je ratifikovala sve glavne međunarodne instrumente ljudskih prava, a u januaru je UN-u predstavila izvještaj o ljudskim pravima za II Ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda. Savjet UN za ljudska prava je Srbiji dao 144 preporuka od kojih se 77 odnose na prava homoseksualaca.

 I u ovom izvještaju o napretku, kao i u nekoliko prethodnih, konstatuje se da je zakonski i institucionalni okvir za poštovanje ljudskih prava u Srbiji dobar, ali da su potrebni dalji napori da bi se obezbijedila njihova potpuna primjena.