Koliko dugo živi i od čega obolijeva cinik, anksiozan ili zabrinut čovjek?

Ono što se ranije pretpostavljalo, danas je potkrijepljeno naučnim dokazima. Nakon nebrojenih istraživanja na temu utjecaja mentalnog sklopa na fizičko zdravlje, danas se zna koliko dugo mogu živjeti cinici, anksiozni ili zabrinuti. Zna se i ko će vjerovatno od koje bolesti oboljeti – cinicima prijeti dijabetes, anksioznim demencija.

Cinizam

Cinici su sumnjičavi i nepovjerljivi prema drugima, zbog njihove karakterne crte koju naučnici zovu "neprijateljstvo" mogu imati veću vjerovatnoću da obole od raznih vidova bolesti srca. U studiji u kojoj je učestvovalo 300 veterana iz Vijetnama koji su na početku studije bili potpuno zdravi, otkriveno je da su šanse da obole od bolesti srca bile za 25 posto veće kod veterena kod kojih je "neprijateljstvo" bilo izraženije. Naučnici objašnjavaju da stanje cinizma izaziva više stresa koji u imunološkom sistemu može izazvati skok proteina C3 koji je povezan s različitim oboljenjima, uključujući i dijabetes, piše Bizlife.rs.

Smisao života

Ako vam nedostaje osjećaj sopstvene vrijednosti i svrhe, vaš boravak na Zemlji će sigurno biti kraći od mogućeg. Studija koja je obuhvatala više od 1 200 starijih ljudi, koji na početku studije nisu patili od demencije, ustanovila je da su oni s jakom željom i osjećajem svrhe u životu imali duplo manju šansu da umru tokom studije koja je trajala pet godina. Kako piše časopis Psychosomatic Medicine, rezultati istraživanja postojani su bez obzira na starosno doba, pol i obrazovanje ispitanika, i bez obzira na to koliko su osobe depresivne ili neurotične (impulsivno reagiranje, anksioznost, napetost, nesigurnost...)

''Ljudi s visokim ciljem u životu lako pronalaze smisao u svakodnevici, događajima i ljudima koji ih okružuju, takođe bez poteškoća se uključuju u aktivnosti koje im se učine važnim, njima se smiješi duži životni vijek, za razliku od ljudi koji su digli ruke od svojih ciljeva i žive dan za danom'', objašnjava istraživačica studije Patricia Boyle iz centra za Alzheimerovu bolest (Chicago).

Izrazito neurotični

To su osobe koje su gotovo uvijek zabrinute, uznemirene, sklone depresiji i kao takve imaju velike šanse da žive kraće od vršnjaka koji su "mirniji". Nedavna studija u kojoj je učestvovalo više od 1800 muškaraca starijih od trideset godina pokazala je da su najviše pušači bili u grupi neurotičnih muškaraca. Istraživač Daniel Mroczek objašnjava da im najvjerovatnije ta jedna cigareta olakšava i smanjuje osjećaj anksioznosti, ali i da "takva kratkoročna pomoć ubija na duže staze".

Nedostatak samokontrole

Više od 20 istraživanja i preko devet hiljada učesnika u studijama na temu samokontrole i njenog utjecaja na čovjekovo fizičko zdravlje nedvosmisleno je otkrilo sljedeće - ljudi koji su savjesni, organizirani i disciplinirani žive dvije do četiri godine duže od onih koji to nisu. Istraživač jedne od studija, Howard S. Friedman s Univerziteta California, objašnjava ovaj podatak time što visoko savjesni ljudi rjeđe u svom životu piju alkohol preko mjere i takođe su rjeđe strastveni pušači, kao i da vode stabilnije i manje stresne živote.

Anksioznost

Trema i nervoza izuzetno opterećuju, navode istraživači. Studija koja je trajala pet godina, a obuhvatala je više od 500 starijih ljudi, pokazala je da je rizik od demencije bio za čak 50 posto manji kod ljudi koji su smireniji i manje napeti.

Mračne misli

Mračne osobe s negativnim mislima ne samo da su zbog svog ponašanja ugrožene socijalno i društveno, već i fizički. Naime, preliminarna studija s više od 180 pacijenata oboljelih od perifernih arterijskih bolesti otkrila je da "mračni" ljudi imaju veće šanse da ranije napuste život. Naučnici to objašnjavaju time što su oni vjerovatno iskusili dosta negativnih emocija, koje su zadržali u sebi i to se odrazilo na njihovo zdravlje.

Stres

Istraživanja pokazuju da dugotrajan stres može biti smrtonosan, a ako vas ne ubije onaj u slobodno vrijeme, stres na radnom mjestu sigurno hoće – povećava rizik od srčanog oboljenja, gripa, metaboličkog sindroma i povećava rizik da patite od povišenog krvnog pritiska. Studija od skoro 700 izraelskih radnika pokazala je da, kada stres na poslu postane neizdržljiv, skoro dva puta je veća šansa da se oboli od dijabetesa tipa 2, kada organizam postane rezistentan na inzulin koji regulira nivo šećera. Britanski istraživači navode da i unapređenje na poslu povećava nivo stresa. Naime, prema njihovoj studiji, zaposleni koji napreduju na poslu ulažu dodatnih deset posto mentalnog napora i imaju manje vremena redovno posjećivati doktora.