Koje su to otrovne zmije u BiH i kako ih razlikovati?

To je najviše zbog toga što se zmije plaše čovjeka i bježe od njega ako su u mogućnosti.

Ljudi najčešće stradaju berući ljekovito bilje, gljive i šumske plodove ili jednostavno sjedanjem na travu, a da nisu prije toga provjerili ima li šta u njoj iako je dovoljno samo običnim prutom provršljati po travi ili grmu i spriječiti neželjeni susret. 

Psiholozi svrstavaju ofidofobiju (strah od zmija) među deset najčešćih fobija od koje pati trećina odraslih ljudi.

Koje to zmije žive na području naše zemlje? 

Poskok je najopasnija i najveća evropska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Mužjaci su pepeljasto sivi, a ženke su najčešće smeđe. Na leđima imaju karakterističnu "cik-cak" liniju. Na vrhu njuške nalazi se mali roščić. Nije agresivan ali ako se uznemiri počinje siktati i pokušava pobjeći, stoji na stranici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.


Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.

Šarka se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima "cik-cak" liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, s velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bjelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. Kod nas se javlja više podvrsta šarke:

Obična šarka je sivkasto-smeđa s tamnom vijugavom šarom oivičenom nizovima tačkica. Slična je poskoku, ali je manja i šarenija i nema roščić.

Crna šarka je potpuno crna. I ona ima vijugavu šaru. Naseljava planinska područja, ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman

Bosanski šargan je žuto smeđe boje s isprekidanom leđnom šarom u vidu tamnih poprečnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-ak cm. Hrani se skakavcima. Naseljava planinske rudine i čest je na Bjelašnici.

Planinska šarka je najmanja evropska ljutica. Prosječna dužina je 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500 m/nv u južnim područjima BiH. Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike, boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna. Trbuh joj je svjetlosmeđ, tamnosmeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična šarki.

Prva pomoć:

Otkloniti opasnost, provjeriti svijest, ostaviti žrtvu da leži, smirivati žrtvu kako bi se usporilo širenje otrova primijeniti imibilizaciju pod pritiskom zvati hitnu pomoć i postupati po instrukcijama pratiti: dišni put, disanje, cirkulaciju (puls), nivo svijesti...

Imobilizacija s pritiskom:

Široki zavoj s pritiskom, ostaviti ekstremitet u istom položaju, prvo previti ujedeno mjesto, krenuti od prstiju, tj. kraja ekstremiteta, previti čvrsto, prema gore, pokriti što više.


P A Ž NJ A!

NE DIZATI ujedeni ekstremitet
NE STEZATI protok krvi
NE SKIDATI zavoj ni udlagu

U slučaju ujeda zmije ne terenu, treba poduzeti navedene mjere prve pomoci, kontaktirati Zavod za hitnu medicinsku pomoć, tel: 124, radi daljih uputa te žrtvu odmah transportirati do najbliže zdravstve ustanove.

Ne dozvoliti žrtvi da se kreće, treba je nositi.

Pročitajte više na: 

Vrste zmija u BiH: Znate li koja je najopasnija?