Kada baka savjetuje: Trikovi za domaćice iz 1956.

Stari kuhari su, osim recepata pružali i obilje savjeta za mlade domaćice. Portal Zena.blic.rs donosi dio o obradi i spremanju namirnica iz Kuhara objavljenog 1956. godine. 

Pročitajte koji se to savjeti prenose iz generacije u generaciju.

Šlag od bjelanaca se može brže napraviti ako se prethodno doda nekoliko kapi vode, soka od limuna ili malo soli. Ne smije se praviti u aluminijskom posuđu, jer će pocrniti. Slično će se desiti i sa šlagom i slatkom pavlakom.

Žumance se može sačuvati nekoliko dana ako se stavi u šoljicu i prelije hladnom vodom ili uljem.

Prašak za pecivo prije upotrebe treba pomješati sa brašnom, i pred kraj, zajedno sa brašnom dodati testu, jer prašak ne smije doći neposredno u dodir sa tečnošću. Tijesta pripremljena sa praškom ne smiju duže da stoje jer prašak u dodiru sa vlagom brzo gubi svoje dejstvo.

Bademi se brže i lakše ogule ako se preliju ključalom vodom, a lješnjaci ako se na kratko stave u vruću rernu. Lješnjake protrljajte između dlanova, i ljuska će brže spasti.

Suho grožđe prije upotrebe očistite od peteljki i operite u vrućoj vodi, zatim isperite u hladnoj i osušite, jer je uvijek veoma prljavo. Neposredno prije upotrebe, pogotovo ako ga dodajete biskvitnom ili vazdušastom tijestu uvaljajte suho grožđe u brašno, jer će inače skliznuti, odnosno, pasti na dno pleha. Mnogo je sočnije i tijestu daje prijatan ukus ako se nekoliko sati prije upotrebe poprska rumom.

Puding koji se upotrebljava kao nadjev za razne kolače dok je vruć treba preliti sa malo hladne vode da se na površini ne bi skorio. Poslije nekoliko minuta voda se odlije.

Tijesto koje sadrži mnogo masnoće ne smije se mjesiti toplim rukama ni u toploj kuhinji. Ruke se rashlade u hladnoj vodi, zatim osuše. Prethodno treba ohladiti sve namirnice od kojih se tijesto priprema. Tijesto u kom masnoće prilikom miješanja omekšaju ili počnu da se tope neće biti prhko, a i njegova struktura će se promijeniti.

Stara glavica karfiola neće se raspasti prilikom kuhanja ako se zavije u čistu bijelu krpu i stavi u vrelu slanu vodu da se kuha.

Mašinicu za meso lakše ćete očistiti poslije mljevenja ako na kraju sameljete komad starog hljeba.

Izrendane kore limuna i pomorandže mogu se sačuvati ako ih odložite u male teglice redajući sloj šećera, sloj korica.

Limun se može čuvati duže vrijeme ako se stavi u staklenu posudu i prelije hladnom vodom, koja se mora češće mijenjati. Star, isušen limun postaje upotrebljiv ako se izvjesno vrijeme potopi u hladnoj vodi.

Tvrd, skoren punomasni sir će omekšati ako se nekoliko sati drži potopljen u mlijeku.

Ukus i neprijatan miris užegle masti može se odstraniti ako se ona pretopi i ostavi da proključa. Još dok je vrela, u nju staviti nekoliko glavica crnog luka, a zatim procijediti u čistu posudu.

Ako mast jako prska, dodajte malo kuhinjske soli, ili prilikom prženja stavite u tiganj zrno pasulja.

Jaja prilikom kuhanja neće popucati ako se u vodu stavi malo soli. Isto važi za kuhanje krompira u ljusci.

Ako je jelo zagorjelo, poklopljenu posudu stavite pod mlaz hladne vode dvadesetak minuta. Nakon toga jelo preručite u čistu posudu. Neprijatan miris i ukus će biti znatno ublaženi ili će čak nestati.

Neprijatan miris pri kuhanju kupusa, kelja ili karfiola može nestati ako se u vodu doda komad crnog hljeba.

Neprijatan miris pri prženju ribe može se ublažiti ako se u ulje stave dvije kriške jabuke i prže zajedno sa ribom. Ako se priprema veća količina ribe, jabuke treba nekoliko puta mijenjati.

Ako posuđe i ruke poprime miris ribe, u vodu za pranje treba dodati malo sirćeta, a ruke istrljati kuhinjskom solju.

Promrzao krompir, koji ima neprijatan, sladunjav ukus, biće upotrebljiv i ukusan ako se prije upotrebe drži pola sata u hladnoj vodi.

Presoljeno jelo može se ublažiti ako mu se doda nekoliko komadića krompira, koji se kasnije izvade.

Gotova jela treba odmah skinuti sa šporeta i ostaviti na hladno mjesto, jer toplota, makar i blaga, štetno utiče na hranljive sastojke. U slučaju da se mora podgrijati, uzima se samo količina koja je trenutno potrebna.

Podgrijana jela su siromašnija vitaminima. Oni se mogu donekle nadoknaditi dodavanjem isjeckanog peršuna ili povrća od kog je jelo pripremljeno.