Istine i laži o hrani

O hrani nikad dovoljno teorija i istraživanja. Kažu - čokolada nas usrećuje, riba čini pametnijima, ugljikohidrati smiruju. Mnogo je narodnih predanja, ali teorija prema kojoj postoji veza hrane i raspoloženja nije bez osnove. Neuroprijenosnici utiču na mozak. Primjerice, visoke razine serotonina povezane su sa srećom, opuštenošću, a niske razine sa depresijom i agresijom. Dopamin i norepinefrin su tvari koje se otpuštaju u mozgu kao odgovor na zadovoljstvo.

Neke namirnice, pokazalo se u istraživanjima, imaju blag uticaj na neuroprijenosnike, no on je ipak minimalan. Bez obzira na to što govore naučnici, većina i dalje smatra da ono što jedemo itekako može uticati na naše raspoloženje i držimo se "predanja". Evo nekih činjenica, tačnih i pogrešnih, prema izboru L.A. Timesa o toj vezi kojima trenutno barataju naučnici.

Šećer izaziva hiperaktivnost kod djece - pogrešno
Još 1995. velika se analiza, objavljena u stručnom časopisu Američke medicinske udruge, pozabavila učinkom šećera na ponašanje kod djece. Analizirani su rezultati 16 studija u kojima ni djeca ni odrasli promatrači nisu znali ko je dobio šećer, a ko sladilo. Zaključak je bio iznenađujući - šećer nije imao veze s dječjim ponašanjem.

U biti, činjenica da roditelji očekuju da djeca luduju nakon mnogo slatkiša potiče ovo ponašanje, tvrde psiholozi.

Šećer ublažava bol - tačno (možda)
Bapske priče imaju malo uporište u nauci. Studije su pokazale da šećer može ublažiti bol kod malih beba. Metaanaliza čiji su rezultati objavljeni prošle godine utvrdila je da pola čajne kašike šećera olakšava cijepljenje kod beba u dobi do 12 mjeseci. Međutim, druge studije pokazuju da taj učinak nema veze sa šećerom, nego sa fiziologijom mozga kod male djece. Bilo kakav učinak šećera na odrasle praktički je nedokaziv.

Čokolada izaziva dobre osjećaje - pogrešno (gotovo)
Osjećate li se dobro kad jedete čokoladu, sve je to u vašoj glavi. Čokolada sadrži brojne tvari koje jačaju raspoloženje, no njihov je učinak malen. Riječ je, zapravo, o kulturološkom fenomenu, a raspoloženje je bolje jednostavno zato što je - ukusna.

Ugljikohidratne grickalice smiruju i usrećuju - pogrešno
Neki nutricionisti i dalje tvrde da grickalice bogate ugljikohidratima popravljaju raspoloženje jer utiču na razinu serotonina. No, istraživanja su pokazala da, kako biste osjetili serotoninski udar, ne smijete pojesti ništa što sadrži bjelančevine barem 12 sati prije uživanja u ugljikohidratima. Naime, bjelančevine blokiraju djelovanje serotonina na mozak, pa grickalica neće uticati na raspoloženje.

Kafa povisuje razinu energije i mentalnu izvedbu - tačno
Tvrdnju potkrepljuju brojne studije u kojima je konstanta zaključak da kofein pozitivno djeluje na pažnju, raspoloženje i energiju. Iracionalni strah od kofeina okreće neke ljude od kafe, a stručnjaci kažu da je on bezazlen jer znamo kada stati sa ispijanjem omiljenog napitka - svi znaju da su pretjerali sa kafom po drhtavim rukama i svjetlucanju pred očima.

Mlijeko i puretina izazivaju pospanost - pogrešno
Mnogi smatraju da namirnice bogate aminokiselinom triptofanom imaju umirujući učinak na mozak te da izazivaju pospanost. No, tačno je da se, kako bi ušao u mozak, triptofan mora natjecati sa mnogim drugim amiokiselinama.

Omega-3 masne kiseline iz ribe pomažu kod depresije - tačno
Dokaza da jedenje ribe bogate omega-3 masnim kiselinama utiče na depresiju i druge poremećaje raspoloženja mnogo je, pa američki psihijatri onima koji se liječe od depresije čak preporučuju da svaki dan uzimaju omega-3 kao dodatak prehrani. Također, onima koji se bore sa depresijom preporučuju tri puta po 200 grama ribe sedmično (lososa, tune, sardina, pastrve), a učinak bi se trebao vidjeti nakon mjesec dana. Jednako tako, jedenje hrane koja koči djelovanje omega-3 masnih kiselina može biti negativno za depresivne. Treba izbjegavati alkohol i namirnice bogate omega-6 masnim kiselinama (ulje kukuruza, soje, hidrogenizirane masnoće).

Kada smo nervozni, trebamo piti vodu - tačno
Jedan od prvih znakova dehidracije je umor, koji ide pod ruku s neraspoloženjem. Zato - pijte vodu. Naučnici sa univerziteta Tufts u SAD utvrdili su da čak i blaga dehidracija ima negativan učinak na raspoloženje. Zato ne treba zaboraviti preporuku o pijenju dva litra vode dnevno, pa i više.

Oko 15 sati nam se drijema zbog ručka - pogrešno
Ručak često okrivljujemo za letargiju koju osjetimo u poslijepodnevnim satima. No, to je više povezano sa našim bioritmom nego sa prehranom. Međuobrok oko 15 sati može pomoći da spriječimo pospanost, no treba izbjegavati ugljikohidrate i šećer - najbolje je posegnuti za jabukom i komadom sira.