Iscjeljujuća moć poezije

Iako su mnogi pjesnici svoje najpoznatije zbirke sastavili na vrhuncu očaja (ili možda baš zato), dokazano je da čitanje i pisanje pjesama ima terapijski učinak, prenosi Sensaklub.hr.

Posljednjih godina mnoge stručnjake zanima stanje svijesti „malog“ čovjeka koji poseže za poezijom. Dok je za neke antistresni tretman, za druge je poezija bespotrebno trošenje vremena. No sve više psihoterapeuta tvrdi da pisanje i čitanje poezije pozitivno djeluje na psihu, smanjuje stres i pomaže u izražavanju osjećaja, pa je sastavni dio terapije kod poremećaja u prehrani i bolesti poput Alzheimera.

Vjeruje se da svoje umirujuće djelovanje poezija duguje interakciji lijeve i desne moždane hemisfere. To se događa zbog vizualizacija koje nastaju dok čitamo poeziju te zbog reakcija na ritam koje podražavaju limbički sustav odgovoran za emocije. Stoga nije čudno što je bog medicine Apolon također i bog poezije, navodi se u članku.

Istraživanje britanskog liječnika

Britanski liječnik Robin Phillip u svoju je praksu uveo kreativno pisanje kako bi pomogao duševnim bolesnicima. U suradnji sa stručnim časopisom British Medical Journal istraživao je koristi li poezija zdravlju. Uz pomoć liječnika, psihijatara i socijalnih radnika došao je do zanimljivih rezultata. Pisanje i čitanje poezije polovici ispitanika pomoglo je da lakše izraze osjećaje, a 75 posto ih je reklo da ih lijepi stihovi oslobađaju stresa.

Ako niste sigurni kako krenuti s poezijom, vratite se srednjoškolskoj lektiri jer ondje se nalazi mnogo nepravedno zanemarenoga gradiva. Stihove ćemo drukčije doživjeti u različitoj dobi i situacijama. Upravo zato što nema univerzalno značenje – neke će, naime, određeni stihovi oduševiti, a druge ostaviti ravnodušnima – poezija ima iscjeljujuću moć. Možda nakon iščitavanja klasika poželite otići na pjesničku večer, piše Sensaklub.hr.

Preporuka:
Promocija zbirke 'Ponoćni razgovori' Marka Tomaša i Mehmeda Begića