Hrana koja je zdrava i nakon isteka roka: U Srbiji je dijele siromašnima

Prema posljednjim istraživanjima, samo u Sjedinjenim Američkim Državama, 40 posto hrane se baca zbog zbunjujućih informacija oko roka trajanja. Neki se datumi ne odnose na sigurnost, već na ukus hrane, tvrdi Dana Gunders, naučnica koja se bavi hranom.

Prema njenim tvrdnjama, sljedeće namirnice mogu se koristiti i nakon isteka roka trajanja:

- Tortilja čips neće učiniti da se razbolimo ukoliko ga jedemo mesec dana nakon isteka roka trajanja, iako će možda imati malo bajat okus. 

- Jogurt može da izdrži još šest nedjelja nakon isteka roka.
"Jedem jogurt kome je rok istekao prije nekoliko meseci. I nikada mi nije bilo ništa", tvrdi Gandersova.

- Čokolada može da bude jestiva vrlo dugo, ali vrlo često se na njoj pojavljuje bijeli sloj kada je izložena vazduhu. Ovo se dešava kada se neke od masti tope i dižu ka vrhu. U pitanju nije buđ i čokolada je sasvim jestiva. 

- Ljudi bacaju jaja znatno ranije nego što je to potrebno. Jaja mogu trajati 3-5 sedmica, ali se moraju držati na temperaturi ispod pet stepeni Celzijusa jer to sprečava potencijalni rast salmonele. 

- Mlijeko će mirisati loše i imat će ružan ukus znatno prije trenutka kada će vam od njega pozliti. Ne treba ga držati na sobnoj temperaturi pošto će ga pokvariti mikrobi iz vazduha. Bitno je odmah ga zatvoriti nakon konzumiranja i vratiti ga u frižider koji bi trebalo da bude podešen na 2 stepena Celzijusa kako bi se mlijeku produžio život.

Prema istraživanjima hrvatskih medija, namirnice kojima je istekao rok prodaju se po nižim cijenama, pa i više od 50%. 

U Srbiji tako pojedini lanci prodavnica poklanjaju hranu siromašnima, pojedini je prodaju u poslednji čas sa znatnim pojeftinjenima. Trgovački lanci u Srbiji hranu kojoj je istekao rok trajanja, ali se i dalje može koristiti, uglavnom dijele siromašnima i beskućnicima. Ovaj trend već je zaživio u Sloveniji, a po svemu sudeći, uskoro će i Hrvatskoj.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini situacija je nešto drugačija. Osim afere o prodaji recikliranog mlijeka u našoj državi, nema većih rasprava o ovoj temi, kao ni naznaka za pokretanje ovakve akcije. 

Sporost provođenja Zakona o sigurnosti hrane u BiH, koji je donesen još prije tri godine i neadekvatno funkcioniranje državne Agencije za sigurnost hrane, još uvijek omogućava da naša zemlja bude glavno odlagalište za neispravne i sumnjive prehrambene proizvode koji sa svih strana ulaze u našu zemlju, piše San. 

Međutim, Ahmed Smajić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu je izrazio svoj pesimizam kada je u pitanju donošenje, odnosno primjena propisa koji bi konačno osigurali da u našoj zemlji jedemo ispravnu hranu.

"Zakonska regulativa koja se odnosi na zdravstvenu ispravnost hrane u našoj zemlji napisana je na oko 100, dok je to isto u Evropskoj uniji napisano na 7000 stranica, koje se uz to i stalno nadopunjuju. Kako BiH ide s donošenjem direktiva o ispravnosti hrane, mi u EU, kada je ovo posrijedi, nećemo ući još 150 godina", kazao je Smajić za portal Poljoprivreda.ba.