Hladnoća, pregrijavanje, zračenje: Šta sve naše tijelo može preživjeti?

Često čujemo zanimljive priče o čudesnom preživljavanju situacija, koje "prosječan čovjek" ne bi mogao preživjeti.

Koliko su zapravo naša tijela izdržljiva? Huffington istražuje.

Vrućina

Hipertermija/pregrijevanje čovjek osjeti već nakon 10 minuta ekstremne vlage i topline od nekih 60 stepeni Celzijusa. No, to nije ljudska granica izdržljivosti, a naučnici smatraju kako je tek temperatura od 140 stepeni Celzijusa i više od toga recept za sigurnu smrt unutar nekoliko sekundi, dok vatrogasci pod punom zaštitnom spremom mogu izdržati temperaturu od oko 95 stepeni.

Hladnoća

Hlađenje tijela počinje s temperaturom od 35 stepeni Celzijusa, a gubitak svijesti s onom nižom od 27 stepeni. Računa se da je pad ispod 22 stepena smrtonosan. Također, dokazano je da hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi s temperaturom od četiri stepena Celzijusa.

Ubrzanje

Stručnjaci iz NASA-e tvrde da postoji granica ubrzanja koje naše tijelo podnosi - kod bočnog kretanja iznosi 14 G (pri čemu je 1 G sila normalne gravitacije na Zemljinom tlu). Kod kretanja naglavačke, može se izdržati sila od maksimalnih 8 G, dok uspravno kretanje naprijed ili nazad tijelo može da izdrži do brzine od 40-ak G.

Tjelesna temperatura

Pri pojavi bolesti, dolazi do reakcije imunološkog sistema i povećanja tjelesne temperature. Pri temperaturi od 43 stepena Celzijusa dolazi do oštećenja mozga, dok 44 stepena Celzijusa dovodi do sigurne smrti. Razlog za to je što povećanje temperature donosi raspad proteina u tijelu i posljedično "kuhanje" organa.

Zračenje

Koliko nas zračenja može trenutno ubiti? Inženjer Peter Karakap tvrdi da je ta granica između 5 i 6 SI (Sieverta), što će izazvati destabilizaciju ćelija i smrt. Poređenja radi, radnici u Fukušimi su tokom nuklearne katastrofe ozračeni između 0,4 do 1 SI u satu.

Visina

Ljudi će se onesvijestiti ako atmosferski pritisak padne ispod 57 posto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4.572 metra. Ipak, ni oni opremljeni   bocama kiseonika, ne bi mogli dugo preživjeti na visini iznad 7.925 metara.

Glad

Pravilo je da će čovjek umrijeti već nakon tri sedmice bez hrane, no uvijek postoje iznimke, na koje utječe tjelesna težina prije gladovanja, pa što je veća težina – tijelo duže može crpiti rezerve hranjivih materija. Ipak, nakon 45 dana gladovanja preko 90 posto ljudi izgubit će 30 posto tjelesne težine, a ta velika promjena najčešće izaziva pojavu smrtonosnih bolesti.

Dehidracija

Više od 80 posto ljudi došlo bi u stanje ozbiljne dehidracije i potencijalne smrti već nakon tri dana, dok nakon sedam dana bez kapi tečnosti dolazi do situacije koja je fatalna za sva ljudska bića.

Bez zraka

Većina ljudi može izdržati oko dvije minute bez zraka. Ipak, raznim vježbama meditacije, disanja i povećanja kapaciteta pluća ta granica može da se pomjeri – pa postoje ronioci koji su bez kiseonika u kontroliranim uvjetima uspjeli izdržati i 17 minuta.