Henry Tandey, čovjek koji je poštedio život Hitleru

Henry Tandey, najodlikovaniji Britanac iz Prvog svjetskog rata, mogao je da spriječi Drugi svjetski rat i tako spasi milione ljudi.

Britanac je u Velikom ratu na nišanu držao Adolfa Hitlera, ali zbog vojničke samilosti nije ispalio hitac u budućeg najvećeg zločinca u istoriji.

Naime, u posljednjim danima Prvog svjetskog rata 28. septembra 1918, nakon bitke za Markoing, britanski vojnik Henry Tandey je uperio pušku u ranjenog njemačkog vojnika.

Nijemac je učestovao u najžešćim bitkama, preživio Verdunsku bitku, drugu bitku za Ipr, vratio se na front nakon ranjavanja u bici na Somi i sad ga je, ponovno ranjenog i dezorijentisanog engleskom dimnom bombom, sreća napustila pred puščanom cijevi na putu za Menin.

I Englez je u žestokoj borbi noć ranije teško ranjen u nogu. Nanišanio je i pogled mu se sreo sa suparnikom. Spustio je pušku.

Nijemac je zahvalno kimnuo i nestao. Taj sasvim ljudski čin suosjećanja ispario bi zajedno sa ostalim sjećanjima na Prvi svjetski rat. Međutim, dobri Tandey pustio je u život 29-ogodišnjeg kaplara Adolfa Hitlera, koji je već kod prošlog ranjavanja 1917. skoro poslan kući zbog "očajnog stanja morala", kako je napisao njegov zapovednik.

Dvaput ranjen, dvaput spašen, najveći zlikovac svih vremena tako je kao teška krivica pao na mladog Engleza i on je taj teret vukao od svoje 27. godine sve do smrti.

Misao da je mogao da spriječi najvećeg masovnog ubicu u istoriji obezvrijedila je i Viktorijin krst i sve njegove ordene. Henri Tandey je preminuo 1977. godine, u 86. godini života. 

Tandey 20 godina nakon rata nije znao koga je poštedio onoga dana u Francuskoj. U septembru 1938. stigao je šokantni telefonski poziv, lično od premijera Nevila Chamberlaina.

Premijer je prethodno na sastanku kabineta obaviješten da britanske obavještajne službe imaju informaciju da će Hitler 25. septembra napasti Čehoslovačku. Uvjeren da Francuzi neće htjeti vojnu intervenciju, on je Hitleru poslao poruku da je spreman da pregovara i zatražio privatni sastanak. Hitler ga je 15. septembra primio u Berghofu.

Hitler mu je pokazao reprodukciju slavnog "Raskršća u Meninu" ratnog slikara Fortunina Matanie. Prikaz scene iz sela Marcoing na početku Prvog svjetskog rata naručen je 1925, a Matania je odabran jer je bio poznat po rigoroznom pristupu istorijskim činjenicama.

Slika prikazuje kasno popodne 1914, kada je Jorkširska regimenta konačno predahnula na putu između Ipra i Menina. U razorenom selu, ne obraćajući pažnju na lešinu konja pred sobom, vojnici unose i iznose ranjenika iz razrušene zgrade pretvorene u privremenu ratnu bolnicu.

Većina ljudi na slici bila je poznata. Jedan od njih, Henry Tandey, naslikan je u prvom planu kako nosi vojnika ranjenog kod Ipra. Matania je navodno u novinama vidio fotografiju na kojoj Tandey nosi ranjenika, a kako se Tandey borio na mjestu na kome se odvija prizor sa slike, uvrstio ga je u kompoziciju. Hitler je naručio reprodukciju "Raskršća kod Menina" zato što je prepoznao Tandeya.

Uperio je prstom u figuru na slici i rekao Chamberlainu: "Samo proviđenje me spasilo, ti su nas engleski mladići ciljali đavolski precizno. Ovaj čovjek je mogao da me ubije. Bilo je tako blizu da sam mislio da više nikad neću vidjeti Njemačku. Molim vas da mu prenesete moju zahvalnost i najbolje želje."

Kad je Tandey saslušao premijera shvatio je da je poslije najhrabrije bitke u svom životu poštedio život Hitleru, piše Telegraf.rs.