Gutate Xanaxe kao bombone?

O svim štetnostima prekomjernog i samoinicijativnog uzimanja benzodijazepina, govori neuropsihijatar i autor knjige ''Vraćanje izgubljene radosti življenja: 72 dana s neuropsihijatrom u ordinaciji'' prof. dr. Zaim Bilalbegović.

Neuropsihijatar prof.dr Zaim Bilalbegović u saradnji sa izdavačkom kućom i Connectum organizira javna predavanja o najčešćim psihičkim poremećajima, uzrocima javljanja, simptomima i mogućnostima izliječenja.

Predavanja se održavaju ponedeljkom u 18 sati u prostorijama Connectum kluba knjige, a dosad su održana dva predavanja, na teme: Psihosomatski poremećaji (Tjelesna oboljenja sa urednim nalazima) i Sklonost uzimanju benzodiazepina (Apaurin, Leksilium, Xanax, Loram, Ansilan i dr.), te mogućnosti isključenja ovih lijekova iz upotrebe).

Prof. dr. Zaim Bilalbegović

30. aprila bit će govora o Propustima u odgoju djece i posljedicama, a 7. maja prof. dr. Zaim Bilalbegović govori o prvim simptomima psihoza ( Depresije, Shizofrenije), ali i savremene mogućnosti izliječenja, dok se javna predavanja završava 14. maja sa predavanjem na temu epilepsije.

Benzodijazepini: Najčešći simptomi apstinencijalne krize 

Najčešći simptomi apstinencijalne krize su: napetost, strah, nesanica, pad koncentracije, gubitak apetita, pojačana razdražljivost, tremor, pojava blago povišene temperature i pojava psihosomatskih tegoba (ubrzan rad srca, malaksalost, omaglice, smetnje vida, stezanje u grudima, trnci u pojedinim dijelovima tijela, poremećaji probave).

Rjeđe se mogu javiti i epileptiformne smetnje (kratkotrajni prekidi misli, pojava stanja smetenosti, javljanje bezvoljnih trzaja u pojedinim dijelovima tijela, a još rjeđe i pojava konvulzija). Mogu se javiti i delirantna stanja sa obmanama čula sluha ili vida, češće u večernjim satima. 

Ilustracija

Zamjenjivanje BD nekim neadiktivnim lijekom (psihoaktivni lijekovi koji ne izazivaju ovisnost), ubrzava se i pojačava pojava apstinencijalne krize, što pacijenti doživljavaju kao propust ljekara i pogrešno dat lijek, te se vraćaju na ranije lijekove ili na neki od jačih lijekova iz grupe BD.

''To je osnovni razlog što kod ovisnika o BD ne možemo uspješno liječiti pojavu nekog ozbiljnijeg psihijatrijskog oboljenja, posebno pojavu depresije ili psihosomatskih poremećaja, sve dok prethodno ne isključimo uzimanje BD.'', objašnjava dr. Zaim Bilalbegović.

Preosjetljivost ovisnika o BD na sve druge psihoaktivne supstance može poslužiti i kao test za dijagnosticiranje ovisnosti. Dovoljno je dati samo jednu tabletu antidepresiva (amitriptilina) ili neuroleptika (promazina), pa da se, nakon par minuta ili par sati, kod osoba sa razvijenom ovisnosti o BD, jave simptomi apstinencijalne krize. 

Ilustracija

''Na osnovu iznesenih podataka možemo zaključiti da su benzodiazepini kao lijek prikladni za kratkotrajno reguliranje napetosti i straha u kriznim situacijama, ali ne duže od petnaest dana. Duže uzimanje BD je najčešće put u ovisnost.'', kaže prof. dr. Zaim Bilalbegović.

Čitajte:

Psihosomatski poremećaji sa urednim nalazima?