Dogodilo se na današnji dan

Radiosarajevo.ba
Dogodilo se na današnji dan

1837. - Veliki ruski pesnik romantičar, koji se, međutim, smatra i začetnikom realističkog pravca u ruskoj književnosti, Aleksandar Sergejevič Puškin, poginuo je u dvoboju do kojeg je došlo usljed neprestanih spletki najvišeg ruskog društva protiv pjesnika. Stojeći na početku ruskog realizma, Puškin je odmah dao roman, i to u stihovima, "Evgenije Onjegin". U oblasti drame, njegov "Boris Godunov" predstavlja značajno djelo ne samo ruske dramske literature nego i svekolikog ruskog realizma. Kada je reč o Puškinovom dramskom stvaralaštvu, ne bi trebalo zaobići ni dramu "Mocart i Salijeri". Puškin je pisao i poeme ("Cigani", "Poltava", "Bakarni konjanik"), pripovetke ("Kapetanova kći", "Stanični nadzornik"...), ali čini se da je ovaj pangenijalni ruski duh nenadmašan ipak prije svega u oblasti lirske poezije; pomenimo samo njegova najčuvenija lirska ostvarenja: "Volio sam vas...", "Posvećeno*** (A. P. Kern)", "Zimsko veče", "Zimski put", "Prorok", "Sužanj", "Arion", "Taljige života", "Podigoh spomenik", "Eho", "Oprosti snove ljubomorne moje..."

1860. - Rođen je Anton Pavlovič Čehov, ruski pripovedač i dramski pisac, poslednji izdanak velike ruske književnosti 19. vijeka koja je dala jednog Puškina, Ljermontova, Gogolja, Gončarova, Tolstoja, Dostojevskog, ali i začetnik moderne ruske i evropske tradicije na polju pripovjetke i na polju drame. Pozorišnoj publici Čehov se predstavlja jednočinkama (vodviljima), među kojima su najpopularniji bili "Medvjed" i "Prosidba"; piščev prelaz sa jednočinki na drame, koji vremenski odgovara njegovom prelazu sa kratke priče na pripovijetku ("Stepa", 1888), označen je prikazivanjem drame "Ivanov". Pa ipak, mesto u istoriji svetske drame Čehovu je obezbedila tek saradnja sa Moskovskim hudožestvenim teatrom pod rukovodstvom najvećeg reformatora pozorišta Stanislavskog. Tada su izvedene i drame koje su obilježile razvoj pozorišne umjetnosti u 20. veku: "Galeb", "Ujka Vanja", "Tri sestre" i "Višnjik". Smatra se da je saradnja sa Moskovskim hudožestvenim teatrom neobično odgovarala Čehovu, jer se u tom pozorištu negovao nov stil režije i glume, lišen patetike izraza i zasnovan na uživljavanju, stil zahvaljujući kojem je Čehov uspio da ovaploti svoje originalne teorijske postavke. Čini se da je u istoriji književnosti malo djela koja poput Čehovljevih do te mere ostavljaju utisak jednostavnosti, a pri tom su nadasve misaono i emotivno duboka. Pripovetka kakvu je pisao Čehov bitno se razlikuje od one koja se, prije svega pod uticajem Poa i Mopasana, uobličila u 19. vijeku. Izvjesno je, međutim, da se pripovjetka kao književna vrsta sve do današnjih dana razvijala u znaku Čehova. Tačnije, pripovetka do Čehova vodila je gotovo po pravilu ka nekom događaju ili obrtu u radnji i obavezno imala tzv. poentu. Čehovljeva priča bezmalo je, međutim, lišena zapleta i radnje u tradicionalnom smislu, oni su tek nagovješteni, a težište je na prikazivanju unutrašnjeg čovjekovog svijeta, dok, s druge strane, često kao da nema pravog završetka. Čehov je bio besprekoran stilista: njegovoj umješnosti sažimanja i "rječite konciznosti" teško je naći ravnu u svekolikoj istoriji svetske književnosti. Pomenimo njegove najčuvenije kratke priče i pripovjetke: "Mala šala", "Tuga", "Kaštanka", "Debeli i mršavi", "Činovnikova smrt", "Anjuta", "Događaj", "Vanjka", "Dječurlija", "Konjsko prezime", "Stepa", "Paviljon broj 6", "Dama s psetancetom", "Kuća s mezaninom", "Ogrozd", "Dušica"...

1896. - Emile Grubbe je prvi ljekar koji je upotrebio zračenje za liječenje raka dojke.

1954. - Edhem Mulabdić je rođen 1862. godine u Maglaju, umro je 29. januara 1954. u Sarajevu. Danas je Mulabdić postao lektirski pisac i u škole se vraćaju njegova djela koja imaju veliku historijsku važnost jer nam daju tačnu sliku o vremenu dolaska Austro-Ugarske monarrhije i odlaska Turske carevine iz Bosne.

2012. - Nijaz Duraković, profesor na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu, nekadašnji član Predsjedništva BiH i predsjenik SDP-a. Umro je u Sarajevu 29. januara 2012. godine. Objavio je 16 knjiga i više od 200 naučnih i istraživačkih radova. 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije