Do kraja stoljeća voda će 'pojesti' 17.000 kilometara kopna

Nova studija Globalnog foruma o klimi pokazuje koliko ćemo kopna izgubiti ovo stoljeće zbog dizanja nivoa vode, koliko ljudi će se morati iseliti i koliko će sve to koštati. Takođe i šta bi se moglo desiti ako se probamo boriti dodavanjem pijeska na plaže.

„Ako ne napravimo adaptacije, velike zemljane površine mogle bi biti izgubljene“, rekao je Jochen Hinkel iz Globalnog foruma o klimi u Berlinu. „Ovaj dokument predstavlja prve procjene globalnih efekata porasta nivoa mora, erozije pješčanih plaža i gubitka zemljišta koje bi natjeralo ljude na selidbu.“

Do 2100. godine pet zemalja koje će biti najzahvaćenije gubitkom zemljišta bit će SAD, Australija, Meksiko, Rusia i Brazil. Ove zemlje imaju ogromna obalna područja i mnogo pješčanih plaža. Četiri ove zemlje su među prvih pet po ukupnoj dužini plaža: Australija (13,200 km), SAD (12,800 km), Brazil (6,100 km), Danska (4,600 km) i Meksiko (4,900 km), piše Discovery.com.

Bez popunjavanja plaža pijeskom globalni gubitak zemljišta bi u 21. stoljeću mogao biti od 6.000 do 17.000 kvadratnih kilometara, što je veličine kompletne države Hawaii. Ta erozija bi mogla dovesti do migracije između 1,6 i 5,3 miliona ljudi, što bi koštalo između 300 milijardi i jednog triliona dolara.

Dosipanje pijeska moglo bi biti od pomoći, jer bi tako od osam do 14 posto zemljišta moglo biti spašeno, a od 56 do 68 posto manje ljudi bi se moralo iseliti. To bi moglo smanjiti troškove migracija do 80 posto, što bi smanjilo ukupnu cifru za između 60 i 200 milijardi dolara.

Kada se govori o najvećim ekonomskim gubicima pet država koje će najviše biti pogođene bile bi SAD, Japan, Njemačka, Danska i Holandija. Dok su Kiribati, Maršalovi otoci i Tuvalu zemlje koje bi pretrpile najveće posljedice.