Da li ste znali: Koje osobine ste naslijedili od majke, a koje od oca

Gotovo je nemoguće izvući precizan podatak odakle je netko naslijedio neku crtu, osobinu, grimasu. Mnoge crte lica ili karakteristike nasljeđujemo preko velike količine različitih gena, a neke od njih naslijedili smo od oca, a druge od majke. Tu je i utjecaj okoline - to što nosiš gen za određenu karakteristiku, ne znači da ćeš ga i ispoljiti. A tu su i neke stvari za koje ljudi misle da su ih zasigurno naslijedili od nekoga iz obitelji, a zapravo nisu.

Bez obzira na sve, svima je zabavno odgonetavati od koga je beba naslijedila boju kose, oblik usta, nosa, čela... Odgovor nije lako dati, no postoji nekoliko temeljnih stvari koje genetika može reći o karakteristikama koje ste naslijedili od majke ili od oca. No, prvo pogledajmo kako to nasljeđivanje funkcionira. Postoje tri ključna načina za nasljeđivanje karakteristika od roditelja. Jedan je preko dominantnih gena - ako ste naslijedili dominantni gen, tu karakteristiku ćete i imati. Ako vam oba roditelja imaju smeđe oči, vjerojatno ćete i vi imati smeđe oči jer je to dominantan gen.

Drugi način nasljeđivanje je preko recesivnog gena - oba roditelja moraju u svom genetskom naslijeđu imati taj recesivni gen da biste mogli naslijediti tu karakteristiku. Recimo, ako imate plave oči, oba vaša roditelja morali su biti nositelji tog recesivnog gena za plave oči (iako oni sami nemaju plave oči).

Na koncu, tu su i karakteristike X koje nasljeđujemo samo preko kromosoma x, dakle samo preko majke.

Sposobnost da smršamo

U našem tijelu skrivaju se dvije vrste sala: smeđe, dobro salo koje ubrzava naš metabolizam i pomaže da održimo zdravu težinu i loše bijelo salo, koje može uzrokovati pretilost i različite bolesti ako ga imamo previše. Svi mi imamo i jednog i drugog sala, no to koliko ćemo imati smeđeg sala - a to znači koliko će biti brz naš metabolizam - može se naslijediti od majke.

Koliko se lako debljamo

Dok ti mama pomaže sa smeđim salom, oca možeš okriviti za bijelo salo. Koliko sala imaš u tijelu, pogotovo kao omotač organa, djelomično odlučuju geni koje smo naslijedili od oca. No, vrijedi naglasiti da genetika nije i sudbina kad je težina u pitanju - odabir načina života, prehrane i vježbanja igra puno veću ulogu. 

Sposobnost koncentracije

Ako je vaša mama ima niže razine serotonina, kemikalije u mozgu koju povezujemo s raspoloženjem, veće su šanse da ste zbog toga razvili ADHD, hiperaktvni poremećaj pažnje. Taj utjecaj serotonina povezan je i s mogućnošću koncentracije.

Ulazak u pubertet

Pubertet i sve one divote koje s njim povezujemo, prištići, mutacija glasa i menstruacija znakovi su odrastanja koje prolaze djeca na putu da postanu odrasli ljudi. Genetika oba roditelja određuje kad ulazimo u pubertet, ali ako ste u njega ušli rano - a to znači s osam ili manje godina za djevojčice i devet za dječake - to može biti povezano s genom koji se nasljeđuje od oca. 

Bore smijalice

Kako ćeš stariti i koliko će se starenje odraziti na vašem licu, određuje se na staničnom nivou i to prema šteti koju je doživjela mitohondrijska DNK - a to su geni koje nasljeđujemo od majke. Vanjski faktori poput pretjerivanja sa sunčanjem, pušenje i nezdrava prehrana mogu oštetiti mitohondrijsku DNK, no nešto te oštećene DNK može se naslijediti i od mame, otkrila je nedavna studija objavljena u časopisu Nature. Što više takvih mutacija DNK naslijedite od majke, brže ćeš stariti i to će se brže vidjeti na nekim tvojim karakteristikama poput dubokih bora i sijede kose. 

Raspoloženje

Majke mogu utjecati na naše raspoloženje na mnogo načina i to ne samo kaznama ili tjeranjem da jedemo povrće koje ne volimo tri puta sedmično. Struktura dijela mozga poznatog kao kortikolimbički sistem koji kontrolira naše emocije i igra ulogu u mentalnim bolestima poput depresije najčešće se nasljeđuje s majke na kćerku, a s majke na sina ili s oca na djecu oba spola puno rjeđe prema studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience. To znači da barem u nekoj mjeri kćeri nasljeđuju svoje raspoloženje od majki.

Spol djece

Geni partnera, oba, određuju spol djeteta. No, koje ćeš gene povezane sa spolom naslijediti određuju geni oca. Evo kako. Muškarac s puno braće ima veće šanse dobiti sina, a onaj s puno sestara vjerojatno će dobiti kćerku, otkrilo je istraživanje objavljeno u časopisu Evolutionary Biology.

Pamćenje

Već se dosta dugo zna da porodična historija Alzheimerove bolesti značajno podiže rizik razvoja te bolesti, no nova studija otkrila je da ti rizici gotovo uvijek dolaze s majčine strane. Alzheimerova bolest jedan je od najčešćih uzroka demencije u kasnijoj dobi, a pogađa sve veći broj ljudi pa je važno znati sve rizike - pa i historiju bolesti s majčine strane - da bi učinili sve da što duže zaštitimo naš mozak.

Plodnost

Na ženinu plodnost može utjecati i gen koji je naslijedila od oca. U normalnoj jajnoj stanici dijelovi koji se zovu centrioli se eliminiraju kako se stanica razvija. No, ako centrioli ne nestanu - što je posljedica genetske disfunkcije koja se prenosi preko oca - žena postaje sterilna.

Kosa

Možda ste i vi nekada čuli da se obrazac po kojem muškarac gubi kosu - kako i kada - nasljeđuje po majčinoj strani. No, veliko istraživanje koje je obuhvatilo 55.000 muškaraca pokazalo je da je to mit. Naučnici su pronašli 287 neovisnih genetskih signala povezanih s muškim načinom opadanja kose. Dok je njih 40 povezano samo s x kromozomom, što znači da se nasljeđuju s majčine strane, ostali su razasuti čitavom strukturom naše DNK i naslijeđeni od oba roditelja. Zanimljivo je da su neki geni povezani s gubljenjem kose kod muškaraca isto tako povezani s povećanim rizikom srčanih bolesti.

Dok se neke karakteristike nasljeđuju, druge su stečene preko okoline ili životnih odabira, piše Miss7.